Vlada diže osnovicu državnim dužnosnicima na 947 eura
Premijer će, umjesto dosadašnjih 3263 eura neto, za svoj rad primati 5535 eura
Vlada će na sjednici u četvrtak donijeti odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, Vlade i Sabora narasti za oko 70 posto, doznaje se iz Banskih dvora.
Osnovica plaća državnih dužnosnika trenutno iznosi 516,29 eura, no nakon sjednice Vlade, ona će iznositi 947,18 eura, što predstavlja povećanje od 83,45 posto. Rezultat ove odluke bit će povećanje plaća, između ostalih, i predsjednicima triju najvažnijih političkih institucija u zemlji. Premijer Andrej Plenković tako će, umjesto dosadašnjih 3263 eura neto, za svoj rad primati 5535 eura (+69,6 posto). Plaća predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećat će se s 3113 na 5314 eura (+70,7 posto), dok će nova plaća predsjednika države Zorana Milanovića iznositi 6074 eura, što je 68,7 posto više u odnosu na dosadašnjih 3600 eura. Na veću plaću također mogu računati saborski zastupnici i ministri, i to za oko 1500 eura. Njihova će plaća tako ubuduće iznositi oko 4000 eura, ovisno o drugima faktorima kao što su mjesto prebivališta ili porezne olakšice za djecu.
Državni dužnosnici nisu bili obuhvaćeni rastom plaća u državnoj i javnoj službi, stoga je to dovelo do disproporcionalnosti između visine plaća i razine odgovornosti, smatraju u Vladi. Tako je plaća ministra, najodgovornije osobe na čelu svakog resora, iznosila oko 2500 eura, a veću su plaću od njega dobivali i glavni tajnici ministarstva (3270 eura) i ravnatelji uprave (3130 eura) i načelnici sektora (2630 eura).
Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će na sjednici Vlade biti donesena odluka o podizanju plaća državnim dužnosnicima kojima se osnovica izjednačava s osnovicom u javnim i državnim službama, te je poručio da je došlo vrijeme da se i državnim dužnosnicima valorizira njihov rad. "Procjena o potrebi povećanja plaća dolazi nakon puna dva mandata naše vlade u razdoblju u kojemu nije bilo povećanja plaća, a osnovica za dužnosnike godinama je ostala nepromijenjena", izjavio je premijer nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.
Nabrojio je niz postignuća svoje vlade u prethodna dva mandata, poput rasta minimalne i prosječne plaće, rasta BDP-a od 2016. do kraja 2023. u aspolutnom iznosu za skoro 30 milijardi eura i odgovornog upravljanja javnim financijama. "Smatramo da je nakon svih tih postignuća vrijeme i da se ovo pitanje stavi na dnevni red jer je na početku trećeg mandata situacija takva da praktički niti jedna član vlade nije na prvom mjestu po plaći u svojoj instituciji", rekao je Plenković te dodao kako misli da takva situacija nije dobra. Rekao je i da su plaće u državnoj i javnoj službi s 2023. na 2024. porasle za 32 posto. "Ovo je isključivo povećanje osnovice koju povlačimo na istu razinu kakva je za državne i javne službenike, a ministar Habijan i suradnici radit će na novom zakonskom okviru za plaće dužnosnika jer smatramo da i taj posao treba biti adekvatno plaćen u Hrvatskoj", poručio je Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u srijedu je je na pitanje novinara o povećanju plaća kazao da se nalazi ispod 40. mjesta po visini plaća u svom ministarstvu, a takvih primjera ima i u drugim ministarstvima, napominju iz Vlade.
Dizanjem plaća u državnoj i javnoj službi Vlada je htjela omogućiti adekvatna primanja za rad liječnika i profesora u školama, na primjer, kako ne bi odlazili u inozemstvo, poručili su iz Banskih dvora. Isto tako, povećanjem plaća državnim dužnosnicima žele zadržati i privući nove kvalitetne ljude te spriječiti "negativnu selekciju", dodali su.
Za to će se iz držanog proračuna do kraja ove godine izdvojiti 4 milijuna eura, a troškovi za cijelu godinu iznose 9,8 milijuna.
Usporedbe radi, osnovica plaće državnih dužnosnika 2009. godine bila je 5415 kuna što je bilo 70,2 posto od tadašnje prosječne plaće u Hrvatskoj. Iz Vlade napominju da ni sa sutrašnjim povećanjem, udio osnovice plaće državnih dužnosnika u odnosu na prosječnu plaću neće dosegnuti razinu iz 2009. Takvo nešto moglo bi se postići tek se dizanjem osnovice na 1276 eura, kazali su.