Hrvatska je u 2023. godini prirodnim kretanjem stanovništva (bez podataka o doseljavanju i odseljavanju) izgubila 19.105 stanovnika, točnije za toliko je broj umrlih osoba premašio broj rođenih u našoj zemlji. Stopa prirodnog prirasta stoga je bila negativna i iznosila je -5,0, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva Hrvatske u 2023. godini.

Vitalni indeks 62,7

U 2023. je u odnosu prema prethodnoj godini broj živorođene djece pao za 5,1 posto, tj. rođeno je 1713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene.

BRUNO JOBST

Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto dječaka i 15.815 ili 49,2 posto djevojčica. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3. I broj umrlih osoba smanjen je u odnosu prema godini prije, tj. umrlo je 5704 osoba, ili 10 posto manje nego u 2022. godini. Nažalost, najmanje je rođenih u posljednjih 10 godina, što, s obzirom na to da se smanjuje i broj stanovnika, osobito mladih, i ne čudi.

Od ukupnog broja umrlih osoba (51.275) u 2023. godini 25.617 bile su muške osobe, a 25.658 ženske, što se zbog vrlo male razlike u postotku zapravo izjednačava na 50 posto. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) iznosila je 13,3. Lani je umrlo 127 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi 59 ili 46,5 posto umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) u 2023. iznosila je 3,9, a u prethodnoj godini 4,1. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2023. bila je u Varaždinskoj županiji (0,8), a najveća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (9,1).

Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Hrvatskoj, kako smo i rekli u uvodu, iznosila je -5,0 (-19.105 osoba), ali je to čak najmanje u četiri godine. Primjerice, u 2022. razlika je bila -23.096, godinu prije čak -26.204, a 2020. godine -21.178. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji je u 2023. iznosio 62,7. Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada i općine, a negativan 508 gradova i općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan. Iako su gotovo sve brojke i ove godine u minusu, treba ipak reći kako je on u pravilu manji nego protekle tri do četiri godine, kako u kojoj županiji. No to je premalo da bi se govorilo o nekakvom trendu, a Hrvatskoj bi u demografskom smislu jako trebao potpuni demografski preokret. Je li on moguć? Zasad još sigurno - ne.

Demograf Anđelko Akrap rekao nam je kako se ne može očekivati preokret u padu broju živorođenih. To je, kaže, najveći dugoročni problem za Hrvatsku jer ostajemo bez vlastitih ljudi, bez mladih, što stvara dugoročne probleme i za obrazovni sustav.

“Kada se sve to skupa gleda po pojedinim županijama, vidimo da se jednostavno neke od njih, osobito u tom ruralnom dijelu - prazne. To su veliki problemi. Mi možemo nešto nadoknaditi useljavanjem - znači u pitanju radne snage, međutim radi se o održivosti čitavog sustava u srednjem i dugom roku. To se ne može bez jakih mjera, a Hrvatska ih odavno nema i ne primjenjuje. Dakle, ne može se očekivati samo po sebi da će se to zaustaviti, nego će i dalje, na temelju toga što je bilo iseljavanja mladih ljudi - znači onih koji rađaju vani, nastaviti padati. Neovisno o tome hoće li to oscilirati dva ili tri posto više ili manje, kako će već koje godine biti, to je dugoročna tendencija pada broja živorođenih, što je vrlo, vrlo zabrinjavajuće i posebno treba zabrinuti one koji vode državu, ali i čitavo naše društvo - od lokalne zajednice do vrha.

Bez te svijesti ništa se neće dogoditi. Ja to ponavljam jer se samo po sebi neće zaustaviti", upozorava Akrap, dodajući kako s tim u vezi ne postoji ni zajednička politika na razini Europske unije - jer nisu isti problemi.

Opada udio mladih

Prema njegovim riječima, oni koji se dosele kao radna snaga ne mogu pokriti gubitke koji su nastali zbog iseljavanja. To su, kaže, goleme brojke. Ističe kako je Hrvatska malobrojna, a urušavaju joj se demografske strukture - jako opada udio mladih od 0 do 14 godina, na temelju dugodišnjeg i kontinuiranog pada broja živorođenih. Vidite koliko je ove godine ostalo slobodnih mjesta za upis na fakultete - nema mladih ljudi. U strukturi hrvatskog gospodarstva opet je jako velik udio turizma, gdje dominira sezonska radna snaga, što opet neće tu ljude zadržati, upozorava. Ti se problemi ne mogu riješiti u godinu dana, ali jednom se moraju početi rješavati jer Hrvatska ima prirodno smanjenje stanovništva od 1991. godine, a rat je to samo ubrzao, zaključuje, dodajući da su mjere koje se provode mjere socijalne politike, a mora postojati cjelokupna gospodarska politika koja će podržavati zapošljavanje i ostajanje mladih obitelji, koje će rađati.

BRUNO JOBST

Slavonija i Baranja je, kaže, veliki problem jer je to veliki prostor. "Najbolji vam je primjer ovo kada je bilo nevrijeme u Bošnjacima - pa nema ljudi tamo koji bi popravili štete. Neki su se iselili, pa im drugi popravljaju kuće, a taj će problem biti u Hrvatskoj sve istaknutiji prostorno izvan nekoliko velikih gradova. Ako je u posljednjih desetak godina broj živorođenih u Hrvatskoj pao za gotovo desetak tisuća, to znači isto toliko manje djece u jaslicama i vrtićima sljedećih godina, pa potom i u osnovnim i srednjim školama", rekao nam je Akrap.