Razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje je vrlo niska, postoji određeni napredak u borbi protiv korupcije i znatan napredak glede plaća sudaca i tužitelja, ali nema napretka glede transparentnosti raspodjele državnog oglašavanja u medijima, sažetak je ocjena iz godišnjeg izvješća EK o vladavini prava.
Europska komisija u srijedu je objavila godišnje izvješće o vladavini prava, relativno novom instrumentu koji ima preventivnu ulogu i treba pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u tom području. Izvješće pokriva četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Razina percipirane neovisnosti pravosuđa jako je niska, ispod 30 posto u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj. S druge strane, iznimno je visoka, iznad 75 posto u Danskoj, Finskoj, Austriji, Švedskoj, Luksemburgu i Irskoj. Samo 23 posto građana u RH smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca "prilična ili vrlo dobra" u 2024. godini, a kod tvrtki je taj postotak nešto viši - 28 posto. U odnosu prema prošloj godini razina percipirane neovisnosti blago je porasla s 22 na 23 posto, a među tvrtkama je zabilježen porast od 18 posto. Kao glavne razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca, šira javnost i tvrtke navode upletanje ili pritisak vlade i političara te upletanje ili pritisak iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa.
Što se tiče efikasnosti pravosuđa, u izvješću EK-a stoji da su se ukupni broj neriješenih predmeta i duljina suđenja u većini slučajeva povećali. Među stručnjacima i poslovnim ljudima postoji percepcija da razina korupcije u javnom sektoru ostaje visoka. Europska komisija vidi napredak u borbi protiv korupcije. Kaže se da je Hrvatska pojačala svoje zakonodavstvo koje se tiče podmićivanja stranih javnih službenika i da je Hrvatska obećala zakonodavne radnje u kontekstu pristupanja OECD-u.