Milijun gostiju, marketi su puni, a restorani ne
Ono što je primjetno na sjeveru Jadrana izostanak je gužve u restoranima
Iza nas je vikend rekorda! Prema podacima sustava eVisitor u našoj je zemlji kumulativno, dakle od 1. siječnja do 20. srpnja ostvareno više od 10 milijuna dolazaka i 45,8 milijuna noćenja, što je u odnosu prema lani 4 posto više u dolascima, odnosno jedan posto u noćenjima.
Drukčija slika
Drugi se rekord odnosi na najveći broj gostiju stacioniranih u jednom danu ove godine. Kako je prije tjedan dana i najavljivao Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, u nedjelju je prijeđena brojka od milijun gostiju koji se odmaraju u Hrvatskoj. Najava je bila prilično sigurna jer prije tjedan dana bilo je oko 950 tisuća gostiju, što je značilo da sezona ide u željenom smjeru. Kako dalje govore podaci sustava eVisitor, najviše noćenja ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru. Gledano po tržištima, najviše noćenja ostvarili su Nijemci, domaći gosti, Slovenci, Austrijanci i Poljaci, a gledano po destinacijama, najposjećeniji su Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Umag i Zagreb.
Ono što je također upozoravalo na to kako će se u globalu hrvatska turistička godina kretati u željenim kondicijama bio je susret održan prije nekoliko dana u Trogiru. Konkretno bila je riječ o koordinacijskom sastanku u Hrvatske turističke zajednice s predstavnicima turističkih zajednica s područja Splitsko-dalmatinske županije. Staničić se tada osvrnuo na provedene aktivnosti s naglaskom na promotivne kampanje. "Dosadašnjim tijekom sezone smo vrlo zadovoljni, a i najave za posezonu su vrlo dobre, pa se do kraja prosinca očekuje realizacija još jedne uspješne turističke godine", naglasio je tada Staničić.
Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, koji je ujedno i član Turističkog vijeća HTZ-a, istaknuo je da je tijek sezone u Hrvatskoj dobar te da na razini Splitsko-dalmatinske županije velik utjecaj na rezultate ima sve bolja povezanost Splita s međunarodnim zračnim lukama. Ivana Vladović, direktorica TZ-a Splitsko-dalmatinske županije, naglasila je da je na razini županije od početka godine ostvaren rast od 5 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.
Zbog čega ističemo sliku iz srednje Dalmacije? Zbog toga što će precizni podaci pokazati ipak unekoliko drukčiju sliku sezone. Podaci su u plusu na razini države, no najviše profitiraju one regije koje su naglašenije posvećene - aviogostima. Split i njegova županija, primjerice, zabilježili su jako dobar posjet gostiju iz SAD-a koji su u potrošačkom smislu dvostruko jači od prosječnog hrvatskog gosta koji dnevno troši oko 140 eura. S druge strane, na sjeveru Jadrana posebno su u srpnju sve češći manjkovi u dolascima i noćenjima. S obzirom na to da su Istra i Kvarner naglašeno autodestinacije, one ove godine očigledno pate od izostanka gostiju iz Njemačke i Italije koje, kako je istaknuo i Boris Žgomba, predsjednik Unilinea, najvećeg hrvatskog turoperatora, muče problemi njihova gospodarstva, što se već drugu godinu zaredom odražava i na njihove hrvatske turističke brojke.
Apel
No, što kažu neki od najiskusnijih turističkih djelatnika. Konkretno za mišljenje smo zamolili Dalibora Cvitkovića, direktora TZ-a Mali Lošinj. "Promatrajući kumulativni turistički promet od 1. siječnja do 15. srpnja 2024. godine ostvareno je 810.314 noćenja i 133.545 dolazaka, što je povećanje od 1,5 posto u noćenjima i 4 posto u dolascima u odnosu prema 2023. godini. Primat u stranim noćenjima u kumulativnom razdoblju drži Slovenija, s udjelom od 30,1 posto, a Njemačka je druga s 19,6 posto. Gosti iz Hrvatske sudjeluju u ukupnom turističkom prometu s udjelom od 15,3 posto", navodi Cvitković.
Ali ono što se ovih dana često ističe, promet je u srpnju. Što o njemu kaže Cvitković? "Kada govorimo o prvih 15 dana srpnja, tu bilježimo nešto manji pad noćenja u odnosu prema 2023. Riječ je o jedan posto manje nego lani", pojašnjava.
Ono što je pak primjetno na sjeveru Jadrana, izostanak je gužve u restoranima. Sve nekako sluti na pad izvanpansionske potrošnje. Gostiju ima više nego lani, supermarketi su prepuni, gužve su cjelodnevne. Kad su restorani i njihove terase u pitanju - baš i ne. "U svakodnevnom razgovoru sa svim dionicima u našoj destinaciji - smještajni kapaciteti, ugostitelji, trgovine, izletnička djelatnosti, sve ono što je povezano s turizmom - možemo govoriti o padu prometa. On je ponajprije povezan s visinom cijena pojedinih usluga i recesijom na našem glavnom emitivnom tržištu prije svega njemačkom, a slijede talijansko i austrijsko", dodaje Cvitković te upućuje svojevrstan apel. "Ono što mogu apelirati na pružatelje usluga smještaja i ugostiteljstva je da pri formiranju cijene prije svega vode računa o kvaliteti usluge koju nude, odnosno omjeru objektivne vrijednosti i kvalitete u odnosu prema novcu", zaključio je.