Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza Porezne uprave, zvana porezni Uskok, od početka godine do danas otvorila je ukupno 47 predmeta istraživanja prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza.

Zamrzavanje imovine

Od tog broja predmeta završeno je 18, a u sedam predmeta utvrđena je povreda zakonskih odredbi, te su podnesene kaznene prijave protiv 14 osoba nadležnim državnim odvjetništvima zbog osnova sumnje na počinjenje kaznenih djela povrede tuđih prava, prouzročenja stečaja, povrede prava vjerovnika i utaje poreza, doznajemo iz Porezne uprave, iz koje navode da je potencijalna imovinska korist ostvarena navedenim kaznenim djelima utvrđena u iznosu od 1.372.057,37 eura. Pri tom podsjećaju da je eventualno zamrzavanje i oduzimanje imovinske koristi u kaznenom postupku u nadležnosti pravosudnih tijela.

“Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza postupa u slučajevima poreznih dužnika koji izbjegavaju plaćanje znatnog poreznog duga, kod kojih upravni postupci prisilne naplate ne daju rezultate i kod kojih postoje ozbiljne naznake da manipulativnim aktivnostima prikrivaju svoju imovinu. U slučaju utvrđene sumnje na kaznena djela Služba podnosi kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima uz zahtjev za zamrzavanje i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi", pojašnjavaju u Poreznoj upravi. Također napominju da o konkretnim poreznim obveznicima i postupcima koji se vode radi naplate poreznog duga Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, ne može iznositi nikakve podatke.

PIXSELL

U situacijama kada se radi o namjernom, organiziranom i sustavnom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, poglavito prijenosom imovine na povezane fizičke i pravne osobe, porezni obveznik potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela, prvenstveno - povrede tuđih prava, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika, kao i drugih kaznenih djela iz područja gospodarstva. Prema članku 241. Kaznenog zakona - povreda tuđih prava – predviđena je kazna zatvora do godine dana za onoga tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čije interese zastupa.

Porezna uprava najprije pokreće postupak ovrhe radi naplate poreznog duga koji nije plaćen u zakonom propisanom roku, neovisno o visini duga ili veličini subjekta koji je dužan. Najčešće ovrha počinje donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava na računu i oročenim novčanim sredstvima (blokada računa). Ako se porezni dug ne naplaćuje tom mjerom, Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, prikuplja podatke neposredno od dužnika i iz službenih evidencija drugih javnih tijela koje imaju podatke o imovini dužnika, pojašnjavaju u Poreznoj upravi.

“Stup srama"

Ako se otkrije nezakonito ponašanje poreznog dužnika s obilježjima kaznenog djela, Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza podnijet će kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu sa zahtjevom za osiguranje naplate nezakonito ostvarene imovinske koristi stečene potencijalnim kaznenim djelom, a imat će i ovlast pokretanja upravnih postupaka.

Podsjetimo, početkom godine osnovana je spomenuta služba, specijalizirana za otkrivanje skrivene imovine blokiranih poreznih dužnika koji izbjegavaju podmirivanje financijskih obveza, prije svega poreznog duga državi. Porezna je uprava još krajem listopada prošle godine, prilikom objave liste poreznih dužnika, kolokvijalno nazvane "stup srama", posebno istaknula "pojačane aktivnosti i istraživanje nepodmirenih dugova poreznih dužnika koji se kontinuirano pojavljuju na popisu dospjelih i neplaćenih dugova", zbog čega je u okviru Samostalnog sektora za financijske istrage Središnjeg ureda Porezne uprave ustrojena nova služba.

Iako je većina poreznog duga naplativa, na vrhu "stupa srama" kontinuirano su ista imena jer Porezna uprava ne može pokrenuti prisilnu naplatu s obzirom na to da je imovina tih dužnika sakrivena, odnosno prebačena na članove obitelji, rodbinu ili prijatelje, a unatoč blokiranim računima takvi dužnici usluge i troškove naplaćuju u gotovini. Prema podatcima s posljednje liste poreznih dužnika, od 31. listopada prošle godine, ukupni porezni dug iznosio je 1,32 milijarde eura.

Obični građani, odnosno fizičke osobe, s manjim poreznim dugom bar zasad mogu biti mirni jer će se Služba za istraživanje prikrivene imovine fokusirati na najveće dužnike, a, prema riječima ministra financija Marka Primorca, nova će služba pokretati financijske analize i istrage bez ograničenja u rokovima zastare iz Općeg poreznog zakona. n