Ured pravobranitelja osoba s invaliditetom lani je uputio 412 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama, pravnim i fizičkim osobama radi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, a od 294 u 2022. prihvaćeno je i provedeno njih 101, što je nedovoljno.  

Pravobranitelj Darijo Jurišić ističe kako one nisu prihvaćene i implementirane u postotku u kojem bi htjeli a za neke, poput osiguranja pristupačnosti, potrebna su određena novčana sredstava i zahvati pa se preporuke i upozorenja prenose iz godine u godinu.

Najviše pritužbi odnosi se na prava iz socijalne skrbi, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje te rad i obrazovanje.

"Ono što osobno vidim kao jedan od najvažnijih stvari koje moramo učiniti je razvijanje i poboljšavanje sustava rane intervencije, što traži međusektorsku suradnju čega u Hrvatskoj nedostaje. Prema osobama s invaliditetom postoji predrasuda da su za njih najvažnija područja zdravstvene skrbi i socijalne zaštite, no sva područja su jednako važna", rekao je pravobranitelj za Hinu.

Kad su djeca u pitanju puno ovisi o angažiranosti roditelja i njihovoj snalažljivosti, a rana intervencija smanjuje opseg mogućeg invaliditeta te osigurava veću samostalnost osobe. 

PIXABAY

Jurišić ističe Grad Zagreb kao pozitivan primjer ostvarivanja pristupačnosti u brojnim područjima, čemu pridonosi i postojanje posebnog odjela koji se bavi potrebama osoba s invaliditetom.    

Osnovnu školu upisalo 26.490 učenika a srednju svega 5468

Pravobranitelj navodi kao se dobar dio preporuka i upozorenja iz 2022. koji nije prihvaćen odnosi na sustav odgoja i obrazovanja. Roditeljima s djecom s teškoćama u razvoju veliki je izazov upisati dijete u vrtić, a kada ih upišu dobiju ograničeno vrijeme boravka u vrtiću. 

Jako malo učenika s teškoćama u razvoju upisuju srednju školu nakon osnovne, pa je tako u upravo završenoj školskoj godini osnovnu školu upisalo  26.490 učenika s teškoćama u razvoju, a srednju njih 5468. Većina obrazovnih ustanova nije prilagođena osobama s invaliditetom a profesori nisu dovoljno educirani za rad s njima, kaže pravobranitelj. 

Tu su od velike pomoći asistenti u nastavi, no problem je što nije riješen njihov radno-pravni status. Ured pravobranitelja stoga se zalaže da oni postanu zaposlenici sustava te da u pravima budu izjednačeni sa zaposlenicima.

Zastarjeli obrazovani sustav, samo jedan posto visokoobrazovanih

Jurišić ističe i problem zapošljavanja, U registru je upisano oko 650.000 osoba s invaliditetom, koji čine 17 posto stanovništva, a zaposleno je njih svega oko 17.000. Ta brojka, naglašava Jurišić, iz godine u godinu raste ali nedovoljno, a među njima je svega jedan posto visokoobrazovanih. 

"Problem je što osobe s invaliditetom obrazujemo za zanimanja koje danas više nisu potrebna na tržištu rada, poput pomoćnih i administrativnih te zanatskih i strukovnih zanimanja", istaknuo je. 

Centri za profesionalnu rehabilitaciju rade na tome da te osobe ostanu u svijetu rada, što je ključno za njihovu socijalizaciju i kvalitetu života. 

Pravobranitelj ističe i da su osobe s invaliditetom jako dugo čekale na konačno donesene zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu.

Kaže kako je kod inkluzivnog dodatka najveći izazov izdati 150.000 rješenja tijekom ove godine, no sve će osobe, bez obzira na datum izdavanja rješenja, inkluzivni dodatak dobiti za cijelu godinu.