Unatoč enormnoj potrošnji struje zbog toplinskog vala sustav opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj je stabilan i ni u jednom trenutku nije bio ugrožen jer se stalno optimizira i balansira kako bi bilo dovoljno struje za sve kategorije potrošača.

Rekordi

Zbog toga HEP, bar zasad, nije pozvao potrošače na uštede kao prije dvije godine zbog velike suše i rata u Ukrajini, iako bi uštede bile poželjne, posebno u vrijeme najvećih dnevnih opterećenja elektroenergetske mreže, tj. između 14 i 15 sati te od 21 sat, kada se i obaraju rekordi u potrošnji. Iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) ističu kako je raspoloživost prijenosne mreže na visokoj razini, te kako ne očekuju probleme u redovitoj opskrbi električnom energijom.

Iako smo u tjedan dana čak dva puta srušili rekord u potrošnji struje, iz Hrvatske elektroprivrede napominju da, s obzirom na sve intenzivniju turističku sezonu i sve veću klimatizaciju svih turističkih objekata, kao i radnih prostora te objekata za stanovanje, očekuju kako će ovoga ljeta maksimalni satni iznos potrošnje električne energije još uvijek probijati dosad zabilježene rekordne vrijednosti. "Činjenica je da se rekordna satna opterećenja hrvatskog elektroenergetskog sustava i ukupne dnevne potrošnje električne energije u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina bilježe upravo u ljetnim mjesecima. HEP je stoga spreman na takve okolnosti, te u svojim planovima unaprijed simulira i optimira miks vlastitih izvora i nabave električne energije kojima će zadovoljiti pojačanu potrošnju zbog visokih temperaturama zraka i povećanog broja gostiju u Hrvatskoj", kažu u HEP-u.

Otprilike polovina potreba za električnom energijom namiruje se iz domaće proizvodnje, a ostatak iz uvoza, iz kojeg treba izuzeti struju koja dolazi iz Nuklearne elektrane Krško jer Hrvatska u njoj ima 50 posto vlasništva. Točnije, 34 posto struje dobivamo iz hidroelektrana, 26 posto iz uvoza, 21 posto iz termoelektrana, 12 posto iz Nuklearne elektrane Krško, a sedam posto iz obnovljivih izvora energije.

Najviše električne energije dolazi nam iz 28 hidrocentrala raspoređenih u tri proizvodna područja – Centar proizvodnje Sjever za hidroelektrane na Dravi, Centar proizvodnje Dalmacija za hidroelekterane u Dalmaciji, uključujući i HE Dubrovnik, te Centar proizvodnje Zapad, koji je pri kraju gradnje, a iz njega će se upravljati hidroelektranama na slijevovima rijeka Like i Gacke, slijevom Kupe, slijevom Dobre, slijevom rijeka Lokvarke i Ličanke te slijevom Rječine. Na tim slijevovima izgrađeno je deset hidroelektrana. Hidroelektrane inače spadaju pod obnovljive izvore energije s mogućnošću točnog predviđanja buduće proizvodnje, što omogućuje dobro planiranje i optimizaciju proizvodnje električne energije u kombinaciji s drugim izvorima, napominju u HEP-u i ističu da je riječ o sigurnim izvorima električne energije s velikom mogućnošću prilagodbe potrebama sustava.

Vjetar i sunce

U sustavu HEP ima i sedam termoelektrana, i to tri kondenzacijske za proizvodnju električne energije i četiri termoelektrane toplane, u kojima se proizvodi električna i toplinska energija, a kao energenti koriste se ugljen, plin, loživa ulja i biogoriva. Struju dobivamo i iz 25 vjetroelektrana, koliko ih je, prema podatcima HEP-a u pogonu, a u probnom su pogonu odnosno izgradnji bile još tri vjetroelektrane. Najviše vjetroelektrana smješteno je na lokacijama u Šibensko-kninskoj (9), Zadarskoj (7+2 u pokusnom radu), Splitsko-dalmatinskoj (6), Dubrovačko-neretvanskoj (2) i Ličko-senjskoj županiji (1+1 u pokusnom radu), a najveća vjetroelektrana ukupne instalirane snage 144 megavata Krš Pađene nalazi se kod Ervenika, u Šibensko-kninskoj županiji. No vjetroelektrane su posljednja dva tjedna toplinskog vala malo pridonosile ukupnoj proizvodnji zbog izostanka vjetra. Premda su sve vjetroelektrane u Hrvatskoj smještene na relativno malom prostoru, postoje znatne razlike u promjenjivosti satne proizvodnje pojedinih vjetroelektrana. Tako je prosječna dnevna proizvodnja svih vjetroelektrana u svibnju iznosila 5,93 gigavatsati, odnosno prosječni udio u proizvodnji struje kreće se oko 15 posto u satnom opterećenju sustava. Koliko je proizvodnja u vjetroelektranama promjenjiva, najbolje govori podatak da se u svibnju udio struje iz vjetroelektrana kretao od nula posto do čak 66,1 posto.

Kada je riječ o sunčanim elektranama, HEP Proizvodnja ima 13 integriranih fotonaponskih elektrana na području cijele Hrvatske, a još 2013. započeo je korištenje krovnih površina vlastitih postrojenja za proizvodnju struje iz Sunčeve svjetlosti.