U ponedjeljak u ponoć istekao je rok za prijave na javni poziv za deset članova Ustavnog suda, a neke će kandidature sigurno stići i idućih dana poštom.

Najesen će Odbor za Ustav saslušati sve koji ispunjavaju formalne uvjete javnog poziva, a nakon ljetne stanke u radu Sabora počinje i suglašavanje vladajuće stranke i oporbe o budućim ustavnim sucima, koje se bira dvotrećinskom većinom. Svaka strana već sada uglavnom zna s kojih će svojih pet imena ući u pregovore. Pojedini istaknuti pravnici ne bi ni sudjelovali u javnom pozivu bez jamstva HDZ-a ili lijevo-liberalne opozicije da će biti predloženi, odnosno izabrani. Velike neizvjesnosti, dakle, nema, premda je do ponedjeljka poslijepodne Odboru za Ustav pristiglo 45 prijava. Prije osam godina, kada se biralo članove Ustavnog suda kojima je sada završio mandat i potom im produžen do početka prosinca, javilo se upravo 45 kandidata.

Ovaj put će ih biti i više jer u ponedjeljak na popisu prijavljenih nije još, primjerice, bilo donedavnog saborskog zastupnika HDZ-a i u dva navrata ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, a on nam je potvrdio da je poslao svoju kandidaturu. Bošnjaković je gotovo sigurno u HDZ-ovoj selekciji pet ustavnih sudaca. Ne bi on, nakon što nije bio na listi HDZ-a za nedavne izbore za Sabor i najavio umirovljenje, odlučio ući u tu proceduru da mu njegova stranka nije prethodno rekla da ide u Ustavni sud. Istina, progresivna oporba mogla bi staviti veto na Bošnjakovića jer su iz njezinih redova dolazile poruke da ovaj put neće pristati na izbor takozvanih isluženih političara.

Ali na osnovi razgovora s čelnicima te opozicijske grupacije može se zaključiti da im politički umjereni Bošnjaković nije baš neprihvatljiv. Osim toga, ako SDP i njegovi saveznici eliminiraju nekog HDZ-ova kandidata, moraju računati s tim da bi automatski slijedila reakcija, pa bi i jedan njihov, koji im je možda jako važan, otpao. Znači, Bošnjaković je unutra. Ali to se ne može reći za sve ustavne suce iz HDZ-ove kvote koji su se opet javili, a to su do ponedjeljka učinili Branko Brkić, Miroslav Šumanović i Mario Jelušić. Njima valja pribrojiti i Rajka Mlinarića, koji je 2016. u Ustavni sud izabran na inicijativu HNS-a, tada još partnera SDP-a. Mlinarić je u međuvremenu ostao bez baze jer je HNS prešao u HDZ-ov tabor. U ponedjeljak se još nije znalo hoće li kandidat biti i Davorin Mlakar, ali oporba bi njega ionako odmah prekrižila jer se nekadašnjeg HDZ-ova političara zbog svojedobnog lažnog predstavljanja uvijek ističe kao primjer do čega dovodi politička trgovina oko Ustavnog suda. Male su šanse da bi i HDZ opet podržao Mlakara. Ne stoje bitno bolje ni Brkić i Šumanović, koje je u Ustavni sud isto lansirao tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kao ni, zbog opisanog razloga, Mlinarić. Jelušiću bi, pak, ovo bio treći osmogodišnji mandat ustavnog suca, što nikome još nije uspjelo. Osim Bošnjakovića, puno su izgledniji HDZ-ovi kandidati Frane Staničić, profesor s Katedre za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, ustavni pravnik Mato Palić, u prošlom sazivu vanjski član Odbora za Ustav na prijedlog HDZ-a, bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa i Robert Travaš, dugogodišnji predsjednik Hrvatske odvjetničke komore.

Upitno je ima li Domovinski pokret želju nekog svog ubaciti u Ustavni sud i je li mu HDZ uopće spreman udovoljiti.