Europska industrijska proizvodnja pala je u svibnju, a u Hrvatskoj je porasla najsnažnije od prošle jeseni, označivši izlazak iz stagnacije, pokazali su podatci europskog statističkog ureda. Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u svibnju za 0,6 posto u odnosu prema travnju, kada je, prema revidiranom podatku, bila stagnirala, utvrdio je Eurostat. Pad je bilježio i EU, za 0,8 posto u usporedbi s travnjem, kada su kompanije bile povećale proizvodnju za 0,5 posto.

Ponajviše se smanjila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,8 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU-u. Izrazitiji pad bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1,2 posto na oba područja. Najviše je pak i u eurozoni i u EU-u porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,6 odnosno za 0,8 posto. Najsnažnije je u svibnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja u Sloveniji, za 7,3 posto. Slijede Rumunjska i Danska, gdje je smanjena za 6,2 odnosno za 4,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podatcima, porasla za 2,5 posto u odnosu prema travnju, najsnažnije od rujna prošle godine. U travnju je bila stagnirala. Isti postotni rast bilježila je u svibnju i Belgija. Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Irskoj, za 6,7 posto u odnosu prema travnju. Slijede Luksemburg i Estonija s povećanjem proizvodnje za 3,9 odnosno za 3,8 posto.

U usporebi s prošlogodišnjim svibnjem industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2,9 posto, tek nešto blaže nego u travnju. U EU-u smanjila se za 2,5 posto, nakon što je u travnju bila pala za 2,1 posto, prema revidiranim podatcima. Najviše se smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,5 posto u eurozoni i za 6,3 posto u EU-u. Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za nekih 4,1 posto na oba područja. Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 3,3 posto u EU-u.