Od poplava, saharskog pijeska, toplinskih valova do superćelija i tuče koja lomi krovove, u posljednje vrijeme, vidjeli smo sve. Vremenske neprilike postaju sve učestalije diljem svijeta, a posljednje nevrijeme koje je pogodilo zagrebačku regiju i istok Hrvatske navelo nas je na razmišljanje o našem području. Kakve su mogućnosti da nas pogodi tako strašno nevrijeme, kao i koji su načini da se zaštitimo, spriječimo ili ublažimo posljedice vremenskih nepogoda. O trenutnim promjenama i onom što karakterizira naše područje razgovarali smo s redovitim profesorom s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Robertom Lončarićem.

Profesor Lončarić pojašnjava zašto dolazi do sve češćih vremenskih ekstrema. "Posljedica je to klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja zbog sve izraženijeg efekta staklenika zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova u našoj atmosferi, kao što su ugljikov dioksid ili metan i, posljedično, vodene pare kao najvažnijeg stakleničkog plina. Temperatura zraka konstantno raste, pa smo svjedoci da je svaka sljedeća godina sve toplija i toplija. Popularno se kaže da je ovo najhladnije ljeto koje ćemo doživjeti jer će svako biti sve toplije i toplije. Međutim, to ne mora biti tako jer trend porasta temperature zraka nije nužno linearan, pa se može dogoditi i pokoja godina hladnija od prosjeka. Porast temperature zraka uvjetuje i povećavanje isparavanja vode s kopna, biljaka i oceana, stoga sve više i više vodene pare prelazi u atmosferu. Ta vodena para sadrži tzv. latentnu toplinu, onda postoji i puno energije ili 'goriva' za ekstremne vremenske pojave", tumači Lončarić.

Pod ekstremnim pojavama, obrazložio nam je profesor, podrazumijevaju se ekstremne količine oborina, ekstremne brzine vjetra i ekstremno velike tuče, pojave koje su češće u unutrašnjosti Hrvatske nego u priobalju. "Posebice su česte ekstremne vremenske pojave u središnjim i istočnim dijelovima zemlje, u kojima, zbog zaravnjenog reljefa, dolazi do intenzivnog zagrijavanja podloge. Kad u tu jako zagrijanu atmosferu prodre nestabilan zrak koji sadrži puno vodene pare, a kontinentalni dio Hrvatske podložniji je prodorima tog nestabilnog vlažnijeg zraka s Atlantika nego priobalni dio Hrvatske, dogode se jaka konvektivna gibanja, zbog kojih dolazi do formiranja kumulonimbusa, olujnih oblaka iz kojih onda pada velika količina oborina u kratko vrijeme, a često pada i tuča. Kao što smo se mogli uvjeriti i ove i prošle godine, u tom dijelu Hrvatske postoje mogućnosti razvoja i većih olujnih sustava, tzv. superćelija koje mogu uzrokovati, uz ekstremne količine oborina, i tuču promjera većeg od pet centimetara, kao i kratkotrajan, ali vrlo snažan vjetar koji može dosegnuti i orkansku snagu", pojašnjava Lončarić.

Upitali smo profesora što se može napraviti da zaštitimo ljudske živote, građevine ili usjeve od sve češćih nepovoljnih vremenskih uvjeta. "Ako pričamo o tuči i o zaštiti poljoprivrednih dobara, postoje zaštitne mreže koje se stavljaju iznad, primjerice, voćnjaka koji su često pogođeni tučom. Naravno, to je skupo rješenje, ali je i jedina fizička zaštita koju možete pružiti poljoprivrednim kulturama. U posljednje se vrijeme vodi rasprava o protugradnoj obrani koja nije pokazala nikakvu učinkovitost u obrani od tuče, o čemu je i struka dala svoje mišljenje, pa se u te sustave više neće ulagati sredstva. Ono u što se ulaže jest bolje pokrivanje Hrvatske meteorološkim radarima i taj sustav ranog upozorenja je najbolja zaštita od negativnih posljedica ekstremnih vremenskih prilika. Što se tiče borbe s klimatskim promjenama, mi kao društvo i kao pojedinci možemo ići putem dva smjera djelovanja. Jedan smjer je ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a drugi je prilagodba klimatskim promjenama. Moramo raditi na tome da što manje utječemo na ubrzavanje klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja. Poplave i ekstremne temperature, osobito u gradovima, mogu se ublažiti ozelenjavanjem urbanih površina koje sprječavaju povećavanje efekta toplinskih otoka iznad gradova, a i smanjuju mogućnosti pojava urbanih poplava. Povećanjem zelenih površina u gradovima pomaže se i snižavanju temperature zraka u gradovima, što u konačnici ima za rezultat i poboljšanje kvalitete života u gradu, ističe Lončarić.