Povratak afričke svinjske kuge koja je, nakon što sedam i pol mjeseci u Hrvatskoj nije bilo novih sumnji na pojavu te zarazne bolesti, proteklog petka potvrđena u Gradištu, uznemirila je i zabrinula Slavonce.

Uzgajivači su na velikom oprezu i strahuju od njezina širenja.

Apel vlastima

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vjeruju da će to ipak ostati izoliran slučaj, jer se gospodarstvo nalazi izvan sela, uz spačvansku šumu, a u okolici više od tri kilometra nema drugih gospodarstava sa svinjama. U zoni je četvrte kategorije i riječ je o vanjskom uzgoju mangulica, autohtone pasmine svinja. Kada su prije desetak dana postale malaksale, vlasnik Tihomil Kadić u početku je to pripisivao visokim temperaturama, a potom i trovanju hranom. O ASK-u, priznaje, nije ni razmišljao, jer je poduzeo i pridržavao se svih mjera zaštite, sve je bilo po pravilima - uz videonadzor, električnu ogradu, dezinfekcijsku barijeru... No analiza uzoraka prikupljenih početkom proteklog tjedna potvrdila je ono najgore. Državni inspektorat RH, zajedno s upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane, odmah je na gospodarstvu poduzeo mjere, a sve svinje, njih 81, eutanazirane su. Iz OPG-a Kadić poručili su da ih je zadesila tragedija od koje će se teško oporaviti - ostali su bez cijelog stada mangulica i, unatoč svim mjerama koje su poduzeli, nisu se uspjeli obraniti od bolesti. Dodaju da, nažalost, nisu mogli utjecati na populaciju uginulih divljih svinja u spačvanskom bazenu, nekontroliran ulazak i izlazak šumskih djelatnika i nepostojanje dezibarijera na ulasku u šume, edukaciju lovaca i kontrolirani odstrjel divljih svinja. Smatraju da su virus donijele ptice. “Hrvatska je ostala bez velikog dijela čistokrvne rase lasaste mangulice, a mi kao članovi udruge radovali smo se skorašnjoj tipizaciji tkiva i uvođenju banke gena i revitalizaciji pasmine", poručuju očajni Kadići. Zamolili su i ministra poljoprivrede da posluša i njih "farmere". "Očekujemo preventivne mjere, a ne represivne i 'gašenje požara'. Ako ne dođe do prevencije, a pritom mislimo na zajednički rad svih službi na suzbijanju bolesti - od ministarstva, veterinarskih službi, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatskih šuma i uzgajivača svinja - ostat ćemo bez svinjogojstva!" upozoravaju.

Prije godinu dana, 14. srpnja, Glas Slavonije objavio je priču o OPG-u Kadić, koji ekološki uzgaja mangulice - svinje sa zdravom masnoćom, a odlikuje ih vrhunska kvaliteta mesa i pozitivni učinci za ljudski organizam te su jedna od najtraženijih delicija u svijetu. Za njihov je uzgoj, pojasnili su nam, potrebno puno strpljenja, treba čekati 2,5 godina da postignu kondiciju za klanje i da se dođe do prerade mesa, za razliku od obične svinje. Prase se rjeđe, na svijet donose od tri do šest praščića, a ne 20-ak kao obična svinja. Gradištanski uzgajivači mangulice tada su nam rekli da su u stalnom strahu i na velikome oprezu zbog pojave kuge u okolici, koja im je zbog raznih ograničenja dosta otežala rad. "Brinemo se, strahujemo i čekamo hoće li stići i do nas i hoće li eutanazirati i naše mangulice. I osjećamo se bespomoćno", kazao nam je tada Tihomil. Upozorio je da bi to značilo uništavanje genetskog potencijala na kojemu se predano radi, a koji je vrlo važan, čime bi im bila nanesena velika šteta. Sada im se, nakon godinu dana, to, nažalost, i dogodilo.

Primjer Italije

Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antun Golubović već mjesecima upozorava da su divlje svinje i "meka" granica od Račinovaca do Iloka velika prijetnja povratku ASK-a u slavonska dvorišta, a Srbija i BiH ne provode mjere suzbijanja te bolesti prema standardima EU-a. "I što će se dogoditi ako nam se za mjesec, dva ili tri bolest opet vrati u sela? Ponovno eutanazija, ponovno karantena, ograničenja, zabrane…", kazao je krajem svibnja za Glas Slavonije, što se ovih dana i potvrdilo.

Dodaje da je u šumi velik broj divljih svinja, nesmetano dolaze, pogotovo sada kada se zbog visokih temperatura u potrazi za vodom približavaju pitomim životinjama. Golubović smatra da bi divlje svinje u trećoj zoni, odnosno u zoni zaštite nadziranja trebalo izloviti do samoga kraja, a u ostatku Hrvatske svesti na biološki minimum za održavanje vrste. Kao jedno od rješenja navodi primjer Italije. Ondje su u jednoj regiji, koja im je vrlo važna za svinjogojstvo, angažirali i 177 obučenih vojnika kao ispomoć lovcima i plan im je ustrijeliti 80 posto divljih svinja. "Svjesni smo da ćemo morati naučiti živjeti s afričkom svinjskom kugom, da je ona uvijek u blizini, ali neke ćemo stvari morati odraditi. One su preduvjet da bismo se mogli nastaviti baviti svinjogojstvom", zaključio je.