Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura
Cijena sjemena je ista ili čak i nešto niža u odnosu prema prošloj godini
Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija za novinare o ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi u petak u HGK-u Županijskoj komori Osijek.
Loša godina za repu
Uz plan ovogodišnje sjetve ozimih kultura, teme konferencije bile su žetva kukuruza, soje i suncokreta, proizvodnja šećerne repe, odnosno rezime ovogodišnje biljne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sudjelovali su Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Miroslav Božić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK te profesor Stipešević. Sva trojica naglasila su temu nepovoljnih klimatskih prilika, suše i visokih temperatura, u cijelosti izazovne godine za cijeli sektor poljoprivrede.
- U sljedećim tjednima bit će poznati zbirni rezultati suše, oni će ponovno narasti na rekordan iznos i ponovno ćemo aktivirati mehanizme vezane uz odštetu. Ali razmišljamo i o novim učinkovitijih mjerama intervencije koje bi na brži i učinkovitiji način plasirale odštetu našim poljoprivrednicima kako na razini Europske unije, ali i u okviru naših nacionalnih mjera. Razgovara se i o uzajamnom fondu gdje smo pokrenuli određene aktivnosti kako bi stvorili fond i reagirali pravovremeno, odnosno kako ne bi čekali dugotrajnu proceduru Europske komisije. Ove smo godine za šest kultura imali 4,4 milijune eura odštete, na koje smo dodali i naših 20 milijuna eura za ostale ratarske kulture - najavio je Majdak.
- Hrvatska je na trećem mjestu u EU-u po prijavljenim štetama od elementarnih nepogoda, to je važan podatak koji pokazuje u kakvim se teškim uvjetima odvija poljoproizvodnja u nas. Nedostatak padalina i njihov raspored te broj sati vrućih dana na primjeru šećerne repe u nas, ali i zemljama EU-a pokazuje da će ovo biti najlošija proizvodna godina, očekuje se, na razinu EU-a, s najmanje proizvedenog šećera unatrag 50 godina. Govorimo o ukupno manje od 30 milijuna tona. Usporedbe radi, 2017., a to je bila posljednja godina s ograničenjem proizvodnih kvota, ona je bila na razini 22 milijuna tona, upozorava Božić te iznosi podatke DSZ-a prema kojima se za Hrvatsku ukupan pad prinosa svih kultura procjenjuje na osam posto.
Dovoljno sjemena
Ipak nije sve tako crno u ovogodišnjoj poljoprivrednoj proizvodnji.
- Ponovno smo imali rekordnu žetvu ozimih kultura, urod pšenice bio je 1,1 milijuna tona. Cijena pšenice na tržištu lagano raste, što se odražava i na naše tržište jer sve je više poljoprivrednika koji su uskladištili pšenicu i sada očekuju povoljniju cijenu na tržištu - rekao je Majdak.
Iako jesensku sjetvu definira nedostatak vlage, zbog koje je ona započela nešto kasnije, pšenica nastavlja trend povećanja površina, sada smo na 170 tisuća hektara, ječam će imati 50-60 tisuća hektara zasijanih površina, uljana repica je na 30 tisuća hektara. Ove godine iz državnog proračuna izdvojeno je oko deset milijuna eura za jesensku sjetvu kaki bi se inputi što lakše prebrodili. Primjerice, potpora za sjetvu certificiranog sjemene (i sadnog materijala) za koju se na godišnjoj bazi izdvaja sedam milijuna eura rezultirala je istom, pa čak i nešto nižom cijenom sjemena.
- Zaštitna sredstva su na istoj cjenovnoj razini, a jedino odstupa cijena mineralnih gnojiva, i NPK-a i urea, između 10 i 20 posto, no bilo je godina kada je ta oscilacija bila znatno viša. Što se tiče cijene goriva, zahvaljujući intervenciji Vlade RH, imamo najpovoljniju cijenu među zemljama okruženja - rekao je Majdak.
Naposljetku, Hrvatska ima stopostotnu samodostatnost u proizvodnji sjemena domaćih sjemenarskih kuća.
