Posljednji dan rujna bio je i krajnji rok za članice EU-a da Europskoj komisiji podnesu posljednji zahtjev za isplatu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom. Time i Hrvatska ulazi u završnu fazu provedbe NPOO-a, u kojoj se povlači crta i analizira što je tim europskim novcem ostvareno.

Iz Vlade ističu da su sredstva iz mehanizma Next Generation EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti postala jedan od važnih pokretača razvoja, podizanja kvalitete života građana i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ukupna vrijednost NPOO-a iznosi oko deset milijardi eura, što odgovara približno 13 posto hrvatskog BDP-a i pokazuje razmjere ovog europskog investicijskog ciklusa.

Potpora u krizi

Iz Vlade poručuju da je Hrvatska provedbom NPOO-a postala jedna od najuspješnijih država u Europskoj uniji u korištenju sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Riječ je o glavnom instrumentu paketa nove generacije Europske unije, koji je bio osmišljen za potporu gospodarstvima da iz krize izazvane koronavirusom iziđu snažnija i otpornija. Hrvatska je pri vrhu ljestvice zemalja članica. Prosjek isplaćenog novca je 69,2 posto ukupno dostupne svote, a Hrvatskoj je isplaćeno 72,6 posto.

Novac iz NPOO-a upotrijebljen je i za administrativno rasterećenje i povećanje produktivnosti hrvatskog gospodarstva, između ostaloga i digitalizacijom. S obnovom i izgradnjom škola u velikom broju njih uvedena je cjelodnevna nastava, uređen je sustav plaća i napravljen značajan napredak u tome da se u državnom i javnom sektoru uvedu jednake plaće za jednak rad. Iz Vlade navode da su sredstva iz NPOO-a potrošena i za bolje funkcionalno spajanje 270 jedinica lokalne samouprave. Dodaje se da je zahvaljujući digitalizaciji znatno smanjen broj neriješenih sudskih predmeta, za gotovo 70.000, ali i skraćeno trajanje sudskih postupaka u parničnim i trgovačkim predmetima za više od 200 dana.

Sredstvima iz NPOO-a razvijene su i provedene nove ciljane mjere aktivne politike zapošljavanja te uspostavljen sustav i provedba vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i registar stanovništva, obitelji i kućanstava. Sagrađene su i obnovljene predškolske ustanove, čime je osigurano više od 12.000 dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima diljem Hrvatske.

Što se tiče sustava zdravstva, uspostavljen je sustav mobilnih ambulanti na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima te sustav mobilnih ljekarni. Usto je izgrađeno devet centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe.

Energetski i cjelovito obnovljeno je više od dva milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada, od onih u Zagrebu do onih u Kninu, Slunju, Obrovcu i drugim gradovima.

U Zagrebu su, između ostalog, obnovljeni i Muzej Mimara, palače Hrvatskog povijesnog muzeja i Muzej za umjetnost i obrt, a posebno se ističu projekti poslijepotresne obnove na Banovini, poput Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" u Sisku, Kuće hrvatske himne u Glini, Hrvatskog doma u Petrinji i drugih.

Ulaganje u tranziciju

Moderniziran je i javni prijevoz. Dvadeset novih tramvaja osigurano je za Zagreb i deset za Osijek, a nabavljeno je ukupno i 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet, od Ludbrega i Pule, preko Siska i Virovitice, do Rijeke i Šibenika. Sredstva su uložena i u željeznicu. Proizvedena su u Hrvatskoj i puštena u rad dva baterijska vlaka, a uveden je i potpuno elektrificiran i ekološki prihvatljiv sustav za prihvat i otpremu zrakoplova u zračnoj luci.

Povećan je kapacitet LNG terminala na otoku Krku i ojačana plinska infrastruktura. Izgrađeno je i obnovljeno više od 2000 kilometara mreže javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, uz postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda, kao i strukture za zaštitu od poplava.

Provedena je sanacija deset zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom te osigurana potrebna infrastruktura za smanjenje odlaganja otpada na odlagalištima. Izgrađena su i opremljena tri logističko-distributivna centra za voće i povrće. Iz Vlade poručuju da je cilj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti europska sredstva učiniti pokretačima razvoja, kvalitetnijeg života građana i konkurentnijeg gospodarstva. Dodaju da zato ona nisu bila usmjerena samo na sanaciju kriza, nego su strateški ulagana u digitalnu i zelenu tranziciju. To dugoročno podiže produktivnost i konkurentnost našeg gospodarstva i osigurava rast kvalitete života naših građana u svim dijelovima Hrvatske.