Prema Smjernicama upravljanja javnim dugom od 2026. do 2028., država ima najveće potrebe za zaduživanjem u ovoj godini, u iznosu od 14,6 milijardi eura, a u iduće dvije godine te potrebe padaju na 13,44 i potom na 11,27 milijardi eura. Dio potreba već je isfinanciran, izdavanjem obveznica i trezorskih zapisa Ministarstva financija, no dio ih tek dospijeva.

S obzirom na to da cijena novca raste, jer Europska središnja banka podiže ključne stope kako bi ukrotila inflaciju, rastu i tržišne kamatne stope za sve korisnike kredita, pa i za državu, bez obzira na visoki bonitet.

Skuplji kapital

Dakle, ako kreditni rejting i jest investicijski, tržišni trend rasta kamata ne zaobilazi nikoga. To se već vidi i po emisijama trezoraca, gdje je kamatna stopa u svakoj idućoj tranši izdašnija. Dobro je to za njihove kupce, građane koji u njih ulažu, jer ostvaruju sve veći prinos, te se bar dijelom štite od inflacije. No za sve nas porezne obveznike zajedno nije povoljno da se iz proračuna mora sve više izdvajati za trošak kamata. Očekuje se da će inflacija nastaviti rasti, te da će ECB nastaviti podizati kamate, što će kapital činiti još skupljim, a proračunski izdatak za kamate potencijalno još većim. Ministarstvo financija stoga smo upitali o točnom hodogramu zaduživanja i kretanju troškova za kamate na temelju refinanciranja dugova, kao i o njihovoj projekciji i teretu za proračun. Prema odgovoru iz Ministarstva ispada da proračun već "gubi" na emisijama trezoraca, koje su kratkoročni dug, i svaki novi nosi i višu kamatu za izdavatelja. Međutim, kada je riječ o zanavljanju dugoročnih obveznica, s njima je, što se kamata tiče, država još i u plusu, jer su stare obveznice koje sada dolaze na naplatu izdavane u vrijeme kada je rejting države bio "u smeću" (od 2012. do 2019.) te su plaćane kamate koje su bile tako visoke da ih sadašnji trend tržišnog rasta još nije dosegnuo.

Naime, obveznica iz 2015., koja dospijeva u prosincu nosila je kamatu od 4,25 posto. Sada se država zadužuje po stopi nižoj od te, unatoč trendu rasta kamata na tržištima, jer ima znatno bolji rejting. Iznimno je, dakle, važno zadržati se unutar mastriških kriterija proračunskog deficita do 3 posto BDP-a i javnog duga do 60 posto BDP-a, jer se sa svakim proklizavanjem riskira i kreditni rejting, što bi vodilo u još skuplje zaduživanje.

- Znatan dio dugoročno planiranog tržišnog financiranja ostvaren je putem dva izdanja obveznica, međunarodnog izdanja u veljači ove godine i izdanja plasiranog u srpnju ove godine na domaćem tržištu. Tako je 17. veljače 2026. ostvaren plasman desetogodišnjih euroobveznica u iznosu od dvije milijarde eura uz kamatni kupon 3,25 posto te prinos do dospijeća 3,298 posto. Na domaćem tržištu 10. srpnja 2026. ostvaren je plasman petogodišnjih obveznica u iznosu od 1,25 milijarde eura uz kamatni kupon 3 posto te prinos do dospijeća 3,08 posto. Na domaćem tržištu planira se još jedno ovogodišnje izdanje, i to u prosincu, kada dospijeva izdanje emitirano 2015., u iznosu od 1,65 milijardi eura, a koje će se djelomično refinancirati. U odnosu prema izdavanju trezorskih zapisa, od tri planirana jednogodišnja izdanja realizirana su ona iz veljače i lipnja ove godine, a slijedi izdanje planirano za studeni. U veljači je emitirano izdanje u iznosu od 829 milijuna eura uz prinos od 2,60 posto za građane te 2,15 posto za institucionalne investitore. U lipnju je izdanje iznosilo ukupno 1,33 milijarde eura uz prinos za građane 2,85 posto i 2,70 posto za institucionalne investitore. U studenom se očekuje refinanciranje dospijeća u iznosu od 1,53 milijarde eura. Također, račun financiranja podrazumijeva i refinanciranje netostanja tromjesečnih trezorskih zapisa, koje se odvija putem četiri izdanja tijekom godine. Upravo je u tijeku treće ovogodišnje izdanje, koje će se refinancirati u prosincu u očekivanom iznosu od dvije milijarde eura - tumače u Ministarstvu financija.

Javni dug 55 posto BDP-a

Iako je ECB podignuo referente stope u lipnju i sad u rujnu, za ukupno 0,5 postotnih bodova, obveznička tržišta, navode u Ministarstvu, "znatno su prije bilježila porast referentnih stopa, pa je na primjer prinos referentne njemačke 10-godišnje obveznice od početka godine porastao s 2,86 na 3,51 posto".
- Naročito je izražen porast prinosa zabilježen na kraćem dijelu referentne krivulje pa je, na primjer, porast istovjetnog godišnjeg referentnog prinosa iznosio punih 87 baznih bodova. Dakle, ukupna krivulja prinosa izrazito je blagog nagiba, te je između godišnjeg i desetgodišnjeg prinosa trenutno razlika samo 0,61 posto. U našem slučaju dugoročne otplate dosadašnjim izdanjima refinancirane su ispod ponderiranog troška obvezničkog duga u dospijeću te s te osnove očekujemo oko 12 milijuna eura niže troškove refinancirane komponente. Istovremeno snažan rast kratkoročnih kamatnih prinosa povećao je kamatne troškove trezorskih zapisa za, procjenjujemo, 16 milijuna eura na godišnje refinancirani iznos - otkrivaju iz Ministarstva financija.

U vezi s upitom o udjelu javnog duga u BDP-u ističu pak da projiciraju njegovo daljnje smanjenje na oko 55 posto krajem 2026. n