Krediti poduzećima nastavili su rasti po povišenim stopama, a i dalje najviše rastu krediti ciklički osjetljivim djelatnostima poput građevinarstva, trgovine i turizma, upozorava Hrvatska narodna banka u najnovijoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika. Upozoravaju na snažan skok tih kredita u svibnju, koji se, kažu, odnosi na mali broj kredita velikim poduzećima, velikim dijelom za financiranje građevinskih projekata, a što je potaknuto snažnim rastom cijena nekretnina. "Takvi krediti ostaju osjetljivi na eventualne promjene potražnje i cijena stambenih nekretnina", ističe HNB. Uz to, zastupljeni su i krediti za obrtna sredstva ili kratkoročnu likvidnost u djelatnosti ugostiteljstva i trgovine. Te su djelatnosti, uz ostale usluge, trenutačno i najveći domaći generator inflacije. Nekretnine se pak u bilancama banaka javljaju u dvojakoj ulozi: kao predmet kreditiranja, ali i kao kolateral za većinu ostalih kredita. Iz HNB-a su već u nekoliko navrata upozoravali na preveliku izloženost bankarskog sektora cikličkim i sezonskim djelatnostima te prevelikom naslanjanju na nekretnine. Građevina i nekretnine pokazali su se tijrkom godina kao iznimno izdašan sektor s velikim povratima pa mnogi tu žele "pobrati vrhnje". No, cijene nekretnina dosegnule su plafon, a prodaja je stala. Prodavatelji drže cijene, a kupaca je, uključujući i desetkovanu inozemnu potražnju, ali i domaće sve manje kreditno sposobno stanovništvo, sve manje. U takvim uvjetima pitanje je održivosti financijskih konstrukcija i naplate, koja je još uvijek visoka. No, svaki pomak u cijenama nekretnina odrazio bi se i na bilance banaka i poduzeća.

Kako pokriti ratu

Iz strukture kredita tvrtkama jasno je i zašto teško padaju cijene, i kada je riječ o najmu, kratkoročnom ili dugoročnom, ali i općenito uslugama u turizmu. Tko se zadužio za izgradnju, opremanje apartmana ili restorana, "ucijenjen" je na neki način ratom kredita. Od sezone se očekuje da ulaganje pokrije, a ako se to ne dogodi, može doći do urušavanja financijske konstrukcije, problema s otplatom, prisilne naplate i okidanja socijalnih rizika. Sezona se stoga ne čeka ležerno, nego grozničavo. Neki su možda već uvidjeli da se neće moći pokriti, pa uloženo, apartmane ili stanove namijenjene kratkoročnom najmu, preventivno oglašavaju na prodaju. Inače, na samu građevinu kao sektor otpada oko 11 posto portfelja banaka, no HNB tumači da je više od polovine plasmana poduzećima na ovaj ili onaj način "zabetonirano" u tom sektoru. Praktički je svaki drugi euro povrata uvjetovan cijenama nekretnina. Kada se tome pridodaju i stambeni krediti, osigurani također nekretninama, uistinu pola ukupnog portfelja ovisi o cigli i betonu.

- Znatan dio kreditnog rasta i nadalje se odnosi na financiranje građevinskih projekata, potaknuto snažnim rastom cijena nekretnina, pa takvi krediti ostaju osjetljivi na eventualne promjene potražnje i cijena stambenih nekretnina - navodi se u HNB-ovoj publikaciji Financijska stabilnost. Iako se udio, kažu, loših kredita nastavio smanjivati, visoki udio novoodobrenih kredita poduzećima u građevinarstvu, poslovanju s nekretninama, trgovini i turizmu te visok udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom upućuju na sve veću ranjivost. Krediti poduzećima povezani s tržištem nekretnina čine 11,5 posto imovine kreditnih institucija, no, kako tumače u središnjoj banci, neizravno je više od polovine kredita vezano na nekretnine, sektorski, ili je riječ o kreditima za kupnju poslovnih nekretnina, ili se pak one javljaju kao kolateral za sve druge kredite.

Nekretnine kao kolateral

- Krediti za poslovne nekretnine, odnosno krediti osigurani poslovnom nekretninom ili namijenjeni njezinu stjecanju ili izgradnji, čine 54 posto ukupnih kredita poduzećima. Uz kredite za poslovne nekretnine, dodatan su izvor izloženosti i krediti odobreni poduzećima iz sektora građevinarstva i poslovanja nekretninama koji nisu klasificirani kao krediti za poslovne nekretnine, no čija je otplata ipak uvjetovana stanjem na tržištu nekretnina. S obzirom na to da tržište poslovnih nekretnina može biti osjetljivo na cikličke oscilacije gospodarske aktivnosti i reagirati na nepovoljna kretanja smanjenjem cijena i likvidnosti, materijalizacija tih rizika izravno bi se odrazila na bilance banaka zbog pada vrijednosti kolaterala ili pada prihoda i sposobnosti otplate kredita poduzeća čije je poslovanje povezano s tržištem nekretnina - upozorava HNB u kontekstu financijske (ne)stabilnosti.