Prema novom Zakonu o potrošačkim kreditima, koji na snagu stupa u studenom, svaka kupnja na rate je kredit te stoga svaki vjerovnik ili prodavatelj, a ne samo banka kao do sada, mora prije prodaje provesti procjenu kreditne sposobnosti kupca.

Svatko, dakle, tko ima aspiraciju prodavati obročno ili uz odgodu plaćanja, morat će po novome ishoditi licencu HNB-a da je sposoban to činiti. Nova pravila zakotrljala su niz pitanja, o tome kako će se provoditi procjena boniteta i kojim će se informacijama prodavatelji moći služiti, odnosno što će od kupca imati pravo zatražiti.

Kako je potvrdio HNB, to ne znači da će prodajno mjesto smjeti imati neograničen uvid u stanje računa kupca, no vjerovnik ima pravo tražiti dokumente, a kupac ih je dužan dostaviti. Tu spadaju platne liste, izvadci iz računa, druge potvrde o primanjima, što će sam kupac morati ustupiti, ako želi da mu se iziđe ususret obročnom otplatom. Ispada tako da ćemo u dućane morati s izvatkom od plaće. No, što se tiče procjene kreditne sposobnosti na prodajnim mjestima trgovaca, iz HNB-a su dodatno pojasnili da je potrebno razlikovati odgođeno plaćanje, odnosno kredit koji odobrava trgovac kao vjerovnik, od plaćanja na rate na temelju kreditne odnosno debitne kartice.

Procjena ne uvijek

Ukratko, kod običnog plaćanja bankovnom karticom, a to je i najčešći oblik obročnog plaćanja u trgovinama, ipak se neće svaki put iznova morati prolaziti proces procjene zato što je kod kartice tu procjenu već jednom napravila banka - kada je klijentu odobrila karticu i njezin limit. Međutim, ako je vjerovnik sam trgovac, onda ide procedura procjene na licu mjesta, što, priznaju u HNB-u, može utjecati na proces prodaje, odnosno usporiti ga. Evo što točno kažu.

- U prvom slučaju trgovac kao vjerovnik morat će provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju analize prihoda i rashoda potrošača, njegovih kreditnih obveza, redovnih troškova i drugih financijskih okolnosti. Cilj je navedene procjene utvrditi može li potrošač otplaćivati konkretan kredit s obzirom na to da, sukladno s novim Zakonom, vjerovnik smije s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu samo ako rezultat procjene kreditne sposobnosti pokazuje kako je vjerojatno da će potrošač ispuniti obveze koje proizlaze iz tog ugovora. S obzirom na propisane zahtjeve vezane uz procjenu kreditne sposobnosti zbog kojih će dio vjerovnika morati pribaviti više podataka odnosno koristiti naprednije sustave procjene rizika, moguće je da će to utjecati na dinamiku određenih prodajnih procesa. U slučajevima plaćanja na rate na temelju kreditne ili debitne kartice, bitno je naglasiti da procjenu kreditne sposobnosti potrošača provodi izdavatelj platne kartice prilikom ugovaranja takve kartice odnosno određivanja limita po kartici, što znači da se procjena kreditne sposobnosti ne provodi pri svakom plaćanju takvom karticom na prodajnom mjestu, pa ona ne bi trebala utjecati na sam prodajni proces - poručuje HNB.

Šire se crne liste?

Pojavile su se teze da će samo doći do nadgradnje HROK-a, odnosno registra obveza po kreditima, ili (ne)popularnih "crnih lista", gdje će se povezati podaci o (ne)plaćanju banaka, telekoma, trgovaca, što bi pak ispalo da svatko može kako hoće manipulirati podacima potrošača i građana. HROK je u vlasništvu banaka, telekomi su privatni, kao i trgovine, pa se otvara pitanje GDPR-a, bankovne tajne i općenito privatnosti. No, s obzirom na to koliko smo izloženi, a u najavi je, kao šlag na tortu, i digitalni euro, privatnost je, čini se, ionako nepovratno izgubljena.

Iz Hrvatske udruge banaka kažu da je riječ o zatvorenom sustavu, no čekaju se pojašnjenja i podzakonski akti. Cilj je novog zakona, kažu, ponajprije prijenos Direktive EU-a te modernizacija postojećeg regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja, što uključuje i nove proizvode koji ulaze u opseg primjene, odnosno proizvode koji postaju potrošački krediti, i trgovce koji postaju vjerovnici.

Kada je riječ o HROK-u, važno je pojasniti da Osnovni sustav registra (OSR) predstavlja zatvoreni sustav razmjene podataka između njegovih sudionika. Njime upravlja HROK, društvo čiji su vlasnici banke, a razmjena podataka odvija se isključivo među sudionicima sustava, u skladu sa zakonskim propisima, pravilima HROK-a i propisima o zaštiti osobnih podataka.