Rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj je znatno snažniji od prosjeka EU-a
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj nastavile su snažno rasti i u prvom tromjesečju 2026. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanovi i kuće u Hrvatskoj bili su u prosjeku 3,3 posto skuplji nego u posljednjem tromjesečju 2025., dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, poskupjeli 14,3 posto.
Time je rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj bio znatno snažniji od prosjeka Europske unije. Eurostatovi podaci pokazuju da su cijene stambenih nekretnina u EU-u u prvom tromjesečju 2026. porasle 5,1 posto na godišnjoj razini, a u europodručju 4,7 posto. U odnosu na prethodno tromjesečje, rast u EU-u iznosio je 1,2 posto, a u europodručju jedan posto.
Hrvatska se tako našla među državama članicama s najbržim rastom cijena stambenih nekretnina. Veći godišnji rast od Hrvatske imale su Portugal, gdje su cijene porasle 17,8 posto, Bugarska s rastom od 14,8 posto te Slovačka s 14,4 posto. Hrvatski rast od 14,3 posto tek je neznatno niži od slovačkog, dok je gotovo tri puta veći od prosjeka EU-a. Jedina država članica za koju Eurostat bilježi godišnji pad cijena bila je Finska, s minusom od dva posto.
DZS-ovi podaci pokazuju da su u Hrvatskoj najviše poskupjeli postojeći stambeni objekti čije su cijene u prvom tromjesečju bile 3,7 posto više nego u prethodnom tromjesečju, a čak 16,1 posto više nego godinu dana ranije. Cijene novih stambenih objekata rastu nešto sporije, 2,1 posto na tromjesečnoj i 9,7 posto na godišnjoj razini.
U odnosu na kraj prošle godine najizraženiji rast cijena zabilježen je u Gradu Zagrebu, gdje su stambeni objekti poskupjeli 4,8 posto. Na Jadranu su cijene porasle 2,3 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 2,2 posto. No, na godišnjoj razini najveći rast je zabilježen u kategoriji "Ostalo", gdje su cijene porasle 18,1 posto dok je u Zagrebu godišnji rast iznosio 14,7 posto, a na Jadranu 12,6 posto.
To znači da rast cijena više nije predodređen samo za Zagreb i gradove u priobalju već je najbrži godišnji rast zabilježen u ostatku zemlje, što upućuje na širenje pritiska na cijene i izvan najtraženijih urbanih i turističkih područja. No, i dalje su Zagreb i Jadran najvidljivija tržišta u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da se snažan rast cijena događa uz znatan pad broja prodanih stambenih objekata. DZS je objavio da je broj prodanih stambenih objekata u prvom tromjesečju 2026. bio 27,5 posto manji nego u prethodnom tromjesečju te 42,2 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je vrijednost prodanih stambenih objekata pala 25,3 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. i 35,4 posto na godišnjoj razini.
Drugim riječima, tržište je ušlo u godinu s manje transakcija, ali s višim cijenama. To je kombinacija koja sugerira da se ponuda i dalje ne prilagođava dovoljno brzo, dok se dio potražnje, unatoč skupljem financiranju i visokim cijenama, još uvijek zadržava na tržištu.
Zagreb je u prvom tromjesečju imao snažniji tromjesečni rast od hrvatskog prosjeka, dok je godišnji rast u ostatku zemlje bio veći nego u Zagrebu i na Jadranu.
Prema dostupnim podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomskog instituta za potrebe državnih potpora pokazuju da je, primjerice, u Osijeku referentna prosječna cijena porasla s 1.444 na 1.604 eura po četvornom metru, u Splitu s 3.462 na 3.738 eura, dok je u zagrebačkom Centru porasla s 3.052 na 3.413 eura po četvornom metru.
Eurostat je objavio i da su najamnine u EU-u nastavile rasti, ali sporije od cijena nekretnina. U prvom tromjesečju 2026. cijene stambenih nekretnina u EU-u bile su 5,1 posto više nego godinu dana ranije, dok su najamnine porasle 3 posto. U usporedbi s prosjekom 2025., najveći rast najamnina među državama članicama zabilježen je upravo u Hrvatskoj, i to 21,9 posto a slijede nas Bugarska s 6,4 posto i Grčka 5 posto. U istom su razdoblju najamnine porasle u svim zemljama EU-a, osim u Sloveniji, gdje su se smanjile za 0,9 posto i Finskoj, gdje su ostale nepromijenjene.
Vidljivo je da cijene kod nas rastu znatno brže od europskog prosjeka, dok se broj prodaja smanjuje. Najnoviji podaci p otvrđuju nastavak snažnog rasta cijena stanova i kuća u Hrvatskoj, ali i otvaraju dodatno pitanje održivosti takvog trenda.
Za kupce to znači sve teži ulazak na tržište, a za kreatore stambene politike još jedan signal da problem priuštivosti stanovanja postaje sve izraženiji.
