Gospodarstvo eurozone porast će ove godine slabije no što se očekivalo, zbog rata na Bliskom istoku, koji je podignuo cijene energenata, nadovezavši se na probleme starenja stanovništva i slabašnog poboljšanja produktivnosti, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute porast će ove godine za samo 0,9 posto, pokazale su nove prognoze MMF-a iz zaključnog priopćenja o zajedničkoj politici eurozone. Nova prognoza niža je pola postotnog boda od one iz siječnja, prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana i blokade Hormuškog tjesnaca. U odnosu prema procjeni iz travnja snižena je za 0,2 postotna boda. Godišnja stopa inflacija trebala bi ove godine porasti na 2,8 posto, izračunali su u MMF-u, podignuvši siječanjsku prognozu za 0,8 postotnih bodova. Rat na Bliskom istoku izazvat će dublje poremećaje u opskrbi energentima no što se očekivalo, istaknuli su.

U 2027. gospodarstvo eurozone trebalo bi porasti za 1,2 posto, pokazuje nova prognoza, slabije za 0,2 postotna boda no što su bili izračunali početkom godine. Inflacija bi iduće godine trebala dosegnuti 2,3 posto, očekuju u MMF-u, podignuvši predratnu prognozu za 0,4 postotna boda.

I Svjetska banka snizila je u najnovijem izvješću prognozu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini, za 0,1 postotni bod, na 0,8 posto, uz obrazloženje da je utjecaj visokih cijena nafte i plina prevagnuo nad snažnijim gospodarskim rezultatima na kraju prošle i početku ove godine te nad pozitivnim utjecajem nižih američkih carina.

Svjetsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 2,5 posto, najslabije od pandemijske 2020. godine. Snažan rast cijena energije opterećuje cijeli svijet, no najgore posljedice donosi najsiromašnijima, ističe Svjetska banka. Do kraja 2026. godine četvrtina zemalja u razvoju bit će siromašnija nego u pretpandemijskoj 2019. godini, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke.