Osječki institut 95 godina oplemenjuje pšenicu: Tavanuša i klima najveći izazovi domaće proizvodnje
Ove godine očekuje se prosječna žetva, a nadaju se i višim prinosima
Poljoprivredni institut Osijek održao je tradicionalni Dan polja, pšenice i ječma, manifestaciju koja već desetljećima okuplja poljoprivredne proizvođače, znanstvenike, sjemenare i poslovne partnere iz Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnje izdanje još je jednom potvrdilo važnost Instituta kao jednog od ključnih nositelja oplemenjivanja, genetike i sjemenarstva ratarskih kultura u Hrvatskoj i regiji.
Institucija je to koja s više od 50 % udjela sudjeluje u sjetvi najvažnijih ratarskih kultura u Hrvatskoj, a osim što je znanstvena ustanova, i vodeći je izvoznik sjemenske robe, na čak tri kontinenta.
Bolje od standarda
Predsjednik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica, dr. sc. Krešimir Dvojković, podsjetio je kako Institut ove godine obilježava čak 148 godina djelovanja i 95 godina od početka oplemenjivanja pšenice u Osijeku. U tom razdoblju priznato je 167 sorti pšenice u Hrvatskoj i još 76 sorti u inozemstvu. Sve su morale ispuniti stroge kriterije - biti bolje od standarda, zadovoljiti potrebe proizvođača, sjemenara, prehrambene industrije, ali i potrošača, objasnio je Dvojković.
Govoreći o bogatoj tradiciji osječkih sorti, podsjetio je na legendarne sorte koje su obilježile hrvatsku proizvodnju pšenice. Od osječke Šišulje iz 1936. do Žitarke, Srpanjke i Kraljice, koje su godinama dominirale domaćim poljima. "Više od 40 godina naše su sorte vodeće u Hrvatskoj. Danas uz njih imamo i nove materijale, poput Brke, Indire, Barunice, Barbe, Essekerke i Slavonike. Igramo utakmicu ne samo na domaćem nego i na stranim tržištima i drugim kontinentima, što govori o fleksibilnosti i kvaliteti naših materijala", rekao je. O aktualnoj proizvodnoj sezoni Dvojković je istaknuo kako je pšenica trenutno u zadovoljavajućem razvojnom stadiju, no visoke temperature i sve izraženiji vremenski ekstremi postaju izazov. "Već sada osjećamo temperature blizu 30 stupnjeva, a ako takvi uvjeti potraju, mogli bi djelomično utjecati na nalijevanje zrna. Danas vremenske pojave više nisu umjerene, kao prije 20 ili 30 godina, nego dolaze naglo i često vrlo intenzivno", kaže.
Unatoč tome, očekivanja su zasad pozitivna. Očekuje se prosječna žetva, a nadaju se i višim prinosima. Sve ovisi o tipu tla, sortama i primijenjenoj agrotehnici. Prema procjenama, ove je godine u Hrvatskoj zasijano između 170 i 180 tisuća hektara pšenice. "Problem je i dalje sjetva necertificiranog sjemena, takozvane tavanuše, što je područje gdje postoji prostor za poboljšanja i u legislativi i u praksi", rekao je Dvojković.
Voditelj programa oplemenjivanja ječma u Poljoprivrednom institutu Osijek Alojzije Lalić istaknuo je kako se ječam u Hrvatskoj tradicionalno sije na oko 60 tisuća hektara te da je ova godina bila vrlo povoljna za ječam. Na Danu polja, pšenice i ječma predstavljene su 23 sorte ječma, uključujući ozime i jare, stočne i pivarske, dvoredne i višeredne sorte. Problema je bilo u vrijeme sjetve zbog suše i otežane pripreme tla, no nakon kiše usjevi su dobro niknuli. Lalić je pojasnio da je zima bila povoljna, nije bilo većih oštećenja lisne mase, a usjevi su nakon prihrane dobro ušli u fazu vlatanja. Dodao je kako je travanjska suša ipak ostavila posljedice, osobito na jare ječmove.
- Jari ječam imao je problema u rastu i razvoju zbog manjka vlage tijekom travnja, pa nije ostvario željeni sklop. Ipak, ukupno gledano, usjevi izgledaju dobro - kazao je i dodao da je zbog visokih temperatura moguće ranije dozrijevanje, oko sredine lipnja. Teško je davati procjene za ovu sezonu za ječam, ali Lalić smatra da će biti usjeva koji će davati četiri tone po hektaru, ali i onih iznad osam tona.
Izvoz na 3 kontinenta
Ravnatelj Instituta Zvonimir Zdunić naglasio je da su najveća i najutjecajnija hrvatska institucija u području oplemenjivanja i sjemenarstva ratarskih kultura. Posebno je istaknuo izvozni uspjeh Instituta, koji svoje sjeme plasira diljem Europske unije, ali i na tržišta Bliskog istoka te Afrike. "Izvozimo u Rumunjsku, Slovačku, Mađarsku, Tursku, Iran i Irak, a s kukuruzom smo stigli i na afričko tržište. To govori o kvaliteti naših znanstvenika, laboratorija, oplemenjivačkih metoda, ali i poslovne politike Instituta", istaknuo je. Dodao je kako je uspjeh to veći što samo 15-16 posto hrvatskih poljoprivrednih subjekata uopće izvozi. U vrlo snažnoj konkurenciji, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Poljoprivredni institut Osijek uspio je prilagoditi proizvodnju i logistiku najzahtjevnijim tržištima.
Na Danu polja, pšenice i ječma bila je i Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koja je istaknula kako se ove godine očekuju stabilni prinosi, na razini prošlogodišnjih. "Ova ustanova puno pridonosi proizvodnjom sjemena. To je jako važan sektor poljoprivrede u RH, jer zdravo sjeme jamči dobar prinos i izbjegavanje bolesti", kazala je. Ministarstvo je, dodaje, prepoznalo važnost i podupire sjetvu certificiranog sjemena, pa će uskoro donijeti novi petogodišnji program potpore kako bi se dodatno potaknula sjetva certificiranog sjemena umjesto tavanuše.
Predsjednik Gradskog vijeća Osijek Tihomir Florijančić istaknuo je kako je Dan polja, pšenice i ječma već desetljećima simbol povezivanja znanosti i poljoprivredne proizvodnje te da je Grad Osijek ponosan na Poljoprivredni institut zbog njegovih postignuća u Hrvatskoj i svijetu.
- Čestitamo im na tradiciji, radu i izvrsnosti. Poručujemo proizvođačima da u globalnim izazovima klimatskih promjena i geopolitičkih previranja imaju siguran proizvod koji mogu na svojim poljima, u našim uvjetima iskoristiti da bi imali izvrstan prinos - rekao je.
