Euro lani najkorištenija valuta u Uniji, dolar ga je nadmašio samo na energetskom tržištu

13.5.2026., 9:02

Snaga valuta u EU-u

Euro lani najkorištenija valuta u Uniji, dolar ga je nadmašio samo na energetskom tržištu

Za uvoz primarnih proizvoda izvan Europske unije, u što nisu uključeni nafta i naftni proizvodi, euro je 2025. bio najkorištenija valuta unutar Europske unije, objavio je Eurostat. Njegov udio iznosio je 47,4 posto, čime je bio nešto ispred američkog dolara, čiji je udio bio 45 posto. Valute država članica EU-a koje nisu dio europodručja činile su 1,7 posto, dok su ostale valute imale udio od 5,3 posto. Ti podaci pokazuju da se u trgovini primarnim proizvodima euro vrlo snažno pozicionirao kao obračunska valuta, posebno u područjima koja nisu izravno vezana uz globalno tržište nafte.

Međutim, kod uvoza nafte, naftnih derivata i srodnih proizvoda američki se dolar u prošloj godini i dalje isticao kao dominantna valuta, s udjelom od čak 86,7 posto. Euro je u tom segmentu imao udio od 12,9 posto, dok su ostale valute EU-a činile samo 0,2 posto, a valute izvan EU-a tek 0,1 posto.

Dominacija dolara potvrđuje njegovu tradicionalno snažnu ulogu na međunarodnom energetskom tržištu.

Američki dolar bio je najzastupljenija valuta i pri uvozu gotovih proizvoda, s udjelom od 46,2 posto, a euro je bio vrlo blizu, s udjelom od 43,3 posto. Ostale su valute EU-a činile 1,7 posto, a valute izvan EU-a 8,5 posto.

Ti podaci pokazuju da je kod gotovih proizvoda razlika između eura i dolara znatno manja nego unutar energetskog sektora, što potvrđuje uravnoteženiju valutnu strukturu u industrijskoj trgovini.

Kod izvoza primarne robe izvan EU-a euro je imao još izraženiju ulogu. S udjelom od 62,2 posto bio je najkorištenija valuta za izvoz te skupine proizvoda, znatno ispred američkog dolara, koji je iznosio 22,9 posto. Ostale valute EU-a činile su 2,5 posto, a valute izvan EU-a 12,1 posto. Ti podaci pokazuju da se euro u izvozu primarnih proizvoda koristi znatno češće nego u uvozu, što dodatno naglašava njegovu važnost u vanjskotrgovinskim odnosima Europske unije.

Hrvatska euro koristi za izvoz

Podsjetimo da je Hrvatska od 1. siječnja 2023. članica europodručja, kada je euro zamijenio kunu po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro i postao nacionalna valuta Hrvatske.

Hrvatska se u podacima Eurostata posebno ističe kod izvoza robe u zemlje izvan EU-a. Lani je euro bio najkorištenija valuta za hrvatski izvoz izvan EU-a, s udjelom od 83 posto. Time je Hrvatska, zajedno sa Slovenijom koja je imala udio od 91 posto, bila među državama članicama s najvišim udjelom eura u izvozu prema trećim zemljama. To je potvrda da hrvatski izvoznici u velikoj mjeri koriste euro ne samo u trgovini unutar EU-a nego i u poslovanju s tržištima izvan Unije.

Hrvatska je u 2025. ostvarila robni izvoz od 25,2 milijarde eura, dok je uvoz iznosio 44,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 19,6 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,2 posto.

Međitim, kada je riječ o izvozu naftnih proizvoda, američki dolar bio je najkorištenija valuta, s udjelom od 70,1 posto. Ipak, njegova dominacija bila je nešto manja nego kod uvoza, dok je udio eura bio veći od četvrtine i iznosio 27,5 posto. Kod gotovih proizvoda euro je bio vodeća valuta za izvoz, s udjelom od 50,4 posto, dok je američki dolar činio 32,4 posto. Ostale valute EU-a imale su udio od 1,8 posto, a valute izvan EU-a 15,2 posto.

Prema podacima Eurostata, u 2025. godini EU je u trgovini robom s državama izvan Unije ostvario suficit od 130 milijardi eura. Uvoz robe porastao je 2,4 posto, a izvoz 1,9 posto u odnosu na 2024. godinu. To je velika promjena u odnosu na 2022., kada je EU zabilježio deficit od 434 milijarde eura, ponajprije zbog visokih cijena energije.

Važan je i podatak kako je vrijednost uvoza energetskih proizvoda u EU 2025. pala za 11,1 posto u odnosu na 2024., dok je količina uvezene energije smanjena za samo 0,6 posto. To znači da je pad vrijednosti ponajprije bio povezan s nižim cijenama, a ne s velikim padom uvezenih količina. Udio energetskih proizvoda u ukupnom uvozu EU-a smanjio se na 13,2 posto u 2025., nakon što je 2022. dosegnuo 22,8 posto.

Promijenila se i struktura energetskih dobavljača. Nakon ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija, EU je postupno diversificirao izvore opskrbe. U 2025. najveći partneri EU-a za uvoz nafte bili su Sjedinjene Američke Države, Norveška i Kazahstan, dok je SAD bio najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina. Taj energetski zaokret dodatno objašnjava zašto američki dolar ostaje izrazito važan u trgovini energentima.

Ostale valute

U 2025. godini 20 država članica EU-a koristilo je euro kao svoju nacionalnu valutu. Ostale valute EU-a u ovoj statistici obuhvaćaju bugarski lev, češku krunu, dansku krunu, mađarsku forintu, poljski zlot, rumunjski leu i švedsku krunu. Eurostat navodi i metodološku napomenu da se podaci o trgovini prema valuti fakturiranja prikupljaju na temelju carinskih deklaracija.

#Euro #Dolar