Na zagrebačkom Jankomiru u utorak je položen kamen temeljac za proširenje tvornice Končar - Energetski transformatori (KPT), a riječ je o 260 milijuna eura vrijednom strateškom projektu zajedničke tvrtke Končara i Siemens Energyja. Realizacijom projekta tvornica će dodatno učvrstiti poziciju jednog od vodećih svjetskih proizvođača velikih energetskih transformatora, uz istodobno povećanje svojih proizvodnih kapaciteta.

Strateški projekt

Proširenje tvornice energetskih transformatora, kao dio velikog investicijskog ciklusa u kojem Končar s partnerima ulaže ukupno 800 milijuna eura, otvorit će 350 novih radnih mjesta, od čega 250 u proizvodnji i 100 za visoko kvalificirane stručnjake.

Tim Holt, Andrej Plenković, Boris Potočki

“Ovaj projekt jača cijeli naš industrijski sektor i zbog toga ga Vlada iskreno podržava", poručio je premijer Andrej Plenković istaknuvši da je ovaj projekt uvršten na Listu strateških projekata te se uklapa u strategiju razvoja hrvatske industrije u sljedećih desetak godina koja stavlja naglasak na digitalizaciju, automatizaciju, razvoj umjetne inteligencije, veća ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj industrije dvojne namjene, što je osobito značajno kada se uz energetiku mnogo ulaže i u obranu, te jačanje strateških proizvodnih kapaciteta.

Osvrnuo se i na nastojanja Vlade u proteklih desetak godina da energetsku, kritičnu infrastrukturu podigne na višu razinu velikim ulaganjima u energetsku mrežu i projekte kroz Instrument EU-a Iduće generacije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pri čemu je ulaganja u plinsku infrastrukturu ocijenio pravodobnim, podsjetivši na izgradnju LNG terminala na Krku, ulaganja u nove suvremene plinovode koji su prilagođeni za transport vodika kao energenta budućnosti te modernizaciju naftovoda.

“Ključna poruka je da bez energije nema gospodarstva, a bez ovakve industrije nema stvarnog napretka u gospodarskom smislu", naglasio je premijer.

Veliki investicijski ciklus Končara nastavak je pozitivnih trendova u hrvatskoj industriji koja je prošle godine, nakon dvije uzastopne godine pada, ostvarila rast od 3,8 posto, a posebno je snažno ubrzala u posljednjem lanjskom tromjesječju (6,2 posto), pri čemu je nasjnažniji godišnji rast proizvodnje ostvaren u kapitalnim proizvodima, odnosno u proizvodnji strojeva, mrežne opreme, energetske i prometne infastrukture, transportnih sredstava, tj. u materijalnim dobrima koja poduzeća koriste za proizvodnju drugih dobara i usluga, a čija je proizvodnja lani ostvarila dvoznamenkasti rast od 10,9 posto. Upravo kapitalne proizvode službena statistika prati kao jednu od glavnih grupa industrijske proizvodnje jer pad odnosno rast proizvodnje kapitalnih dobara pokazuje investiraju li tvrtke u nove kapacitete, pa ujedno služi i kao indikator budućeg rasta cjelokupnog BDP-a.

Rast proizvodnosti

U RBA analizama navode da je taj rast ponajviše povezan s proizvodnjom električne opreme (+21,5 posto) zbog pojačane aktivnosti hrvatskih kompanija u procesu energetske tranzicije te s proizvodnjom ostalih prijevoznih sredstava (+92,8 posto), u što spada proizvodnja tramvaja i brodova. Rastu je pridonijela i proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+ 49,5 posto), a taj se rast uglavnom veže uz ponovno pokretanje proizvodnje u riječkoj rafineriji tako da je prerađivačka industrija, koja čini 92 posto ukupne proizvodnje, zabilježila solidan rast od 5,2 posto na razini prošle godine. U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode da je prerađivačka industrija jedan od ključnih stupova nacionalnog gospodarstva s važnom ulogom u stvaranju dodane vrijednosti, zapošljavanju te jačanju izvoznog potencijala Hrvatske.

Iako je proizvodnost rada u industriji lani porasla za oko 6 posto u odnosu na godinu prije, istodobno je smanjen broj zaposlenih u sektoru, što znači da tvornice rade više, ali s manjim brojem ljudi.

Pad zaposlenih u industriji uz rast proizvodnosti nastavljen je i u ovoj godini, a prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u prva tri ovogodišnja mjeseca bio je za 5,3 posto manji nego u prvom kvartalu prošle godine, dok je produktivnost istodobno porasla za 5,9 posto. Pritom je zaposlenih u prerađivačkoj industriji u ožujku bilo manje za 6,1 posto nego u istom mjesecu lani, a najveći pad broja zaposlenih bilježe proizvodnja odjeće (29,6 posto) i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (25,3 posto), dok rast bilježe proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda te opskrba električnom enregijom, plinom i parom.

Direkotrica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac kaže da bi rast u prošloj godini, a nakon pada u 2023. i 2024., prije nazvala naznakom oporavka nego značajnim rastom koji bi generirao rast broja zaposlenih te da je znatniji rast koncentriran u nekoliko industrijskih grana, odnosno nije linearan. Navodi da je dinamiku sektora "proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava" dignuo završetak proizvodnje ratnog broda Brodosplita koji je isporučen MORH-u sredinom godine te povećana proizvodnja tračnih vozila, a vjerojatno je riječ o proizvodnji tramvaja grupe Končar, dok je u "proizvodnji koksa i naftnih proizvoda" obujam proizvodnje povećan primarno zahvaljujući proizvodnji Riječke rafinerije, koja nakon modernizacije i proširenja od travnja 2024. godine proizvodi naftne derivate.

U Ministarstvu gospodarstva još su početkom ove godine istaknuli da je rast industrijske proizvodnje, osobito u segmentu kapitalnih proizvoda, snažan signal da se ulaganja u modernizaciju i širenje proizvodnih kapaciteta prelijevaju u realnu ekonomiju, poručivši da je cilj Ministarstva osigurati održivost tog trenda kroz poticanje investicija, inovacija i administrativno rasterećenje poduzetnika.

U RBA analizama smatraju da će industrija i ove godine zabilježiti rast, premda nešto skromniji nego prošle godine. Proizvodnja bi trebala biti djelomično potpomognuta i postupnim jačanjem aktivnosti na vanjskim tržištima, prvenstveno kroz jačanje potrošnje na infrastrukturu i obranu u najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj.