Europski zeleni plan pred lokalne vlasti postavlja jasan zadatak - tekstil više nije otpad, nego resurs kojim treba upravljati. U praksi, međutim, stvari su daleko složenije. Gradovi i općine traže odgovore na ključna pitanja - kako izgraditi sustav koji još ne postoji, tko će ga financirati i kako promijeniti navike građana oblikovane brzom modom.

U isto vrijeme, količine odjeće na tržištu rastu, a problem zbrinjavanja postaje sve vidljiviji. Hrvatski gradovi suočeni su s jednostavnim, ali neugodnim pitanjem: kamo s tekstilom koji svakodnevno završava kao otpad?

Promjena navika

Nives Kopajtich Škrlec, koordinatorica Udruge gradova, upozorava da promjena zakona nije najveći izazov, problem nastaje u provedbi. Glavni je problem hrvatskih gradova i općina nepostojanje organiziranog sustava koji bi, osim samog prikupljanja, osigurao sortiranje i daljnju obradu tekstila. Cijeli proces dodatno otežava ekonomska nelogičnost jer su troškovi odvojenog prikupljanja i recikliranja drastično viši od običnog zbrinjavanja miješanog otpada, dodala je.

Iako je Zakon o gospodarenju otpadom iz 2021. godine usklađen s europskim direktivama i jasno propisuje obveze, stvarna primjena na terenu izostaje. Ključ rješenja leži u sustavu proširene odgovornosti proizvođača, prema kojem uvoznici i proizvođači odjeće moraju preuzeti troškove za cijeli životni vijek svojih proizvoda, uključujući i trenutak kada oni postanu otpad.

Promjena potrošačkih navika predstavlja jedan od najtežih izazova, ali je ujedno nužan i dugoročno najučinkovitiji način za rješavanje problema tekstilnog otpada. S obzirom na to da smo postali društvo brze mode, bez korjenite promjene stava o tome što nam je uistinu potrebno, problem će se nastaviti nezaustavljivo umnožavati.

Trošimo previše, prebrzo kupujemo, kompenziramo komadom tekstila osobna nezadovoljstva, frustracije i strahove te prebrzo postajemo zasićeni onime što imamo u ormaru.

Recikliranje, razmjena

- Uz manje kupovanja trebamo promovirati i inicijative za razmjenu odjeće - rekla je koordinatorica Udruge gradova i istaknula primjere dobre prakse u Hrvatskoj. Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca osnovana je još 2011. Zadruga zapošljava osobe s invaliditetom i druge marginalizirane pojedince. Tekstilnim otpadom gospodari održivo i društveno odgovorno te pokazuje da prihod nije i ne mora uvijek biti prioritet poslovanja. Pametno gospodare tekstilnim otpadom, proizvode i prodaju kvalitetne, inovativne tekstilne proizvode te ih plasiraju i na domaće i na europska tržišta. Skupljaju tone starog tekstila te su po tom pitanju lideri u Hrvatskoj.

Primjer uspješne lokalne suradnje vidljiv je u Crikvenici, gdje komunalno društvo redovito organizira akcije besplatnog prikupljanja tekstila u suradnji s Humanom Novom. U nedavnoj je akciji prikupljeno čak 11,5 tona tekstilnog otpada. Prilika je to da se građani "rasterete", ali i doprinesu očuvanju okoliša. Istodobno, raste popularnost second-hand trgovina koje sve više izlaze iz okvira alternative i postaju relevantan dio tržišta. One nude kvalitetne, zanimljive i unikatne komade, uz manji ekološki otisak.

Upravo će se ovi uspješni modeli, koji povezuju ekološku svijest i konkretnu korist za zajednicu, detaljno analizirati na konferenciji "Budućnost tekstilnog otpada: Tekstilni otpad i odgovornost lokalne samouprave", koja će se 11. svibnja održati u Zagrebu. Stručnjaci i donositelji odluka ondje će otvoriti ključna pitanja zelene tranzicije.

- Očekuje se da će razmjena iskustava rezultirati primjenom uspješnih modela u različitim lokalnim sredinama - istaknula je Nives Kopajtich Škrlec.