Obnovljivi izvori energije (OIE) prirodni su izvori koji se trajno obnavljaju, poput Sunca, vjetra, vode, biomase i geotermalnih izvora, te su ključni za smanjenje stakleničkih plinova.

U hrvatskom se Zakonu o energiji definiraju kao ''izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin, geotermalna energija…''. Hrvatska je, uz visoku proizvodnju iz hidroelektrana, četvrta u EU-u sa 76 posto udjela OIE u proizvodnji električne energije te se intenzivno ulaže u vjetroparkove i sunčane elektrane. U protekloj godini 47,3 posto električne energije proizvedene u Europskoj uniji došlo je iz obnovljivih izvora, što je blagi rast u odnosu na godinu prije, kada je udio iznosio 47,2 posto. Kako pokazuju podaci Eurostata, vjetar je bio primarni izvor za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora i sudjelovao je u njoj s udjelom od 37,5 posto. Na drugom je mjestu bila solarna energija, koja je dala doprinos od 27,5 posto, a na trećem mjestu hidroenergija s udjelom od 25,9 posto. Ostatak proizvodnje iz obnovljivih izvora odnosi se na biogoriva, gdje je udio 8,5 posto, te na geotermalnu energiju i ostale izvore, gdje je doprinos 0,5 posto.

Hrvatska četvrta

U usporedbi s prethodnom godinom najbrže rastući obnovljivi izvor energije bila je solarna energija, čiji je udio u ukupnoj proizvodnji porastao 24,6 posto. S druge strane, proizvodnja struje iz hidroenergije doživjela je pad od 11,8 posto. Među pojedinim članicama EU-a obnovljivi su izvori u ukupnoj proizvodnji električne energije najveći udio imali u Danskoj, gdje su se popeli na čak 92,4 posto, ponajviše zahvaljujući vjetru. Na drugom je mjestu Austrija s 83,1 posto, pri čemu najveći doprinos daje hidroenergija, a odmah iza je Portugal s 82,9 posto. I u toj se zemlji tako visok udio može zahvaliti hidroenergiji i vjetru. Hrvatska je na visokom četvrtom mjestu, budući da udio prelazi 76 posto, a to se može ponajprije zahvaliti hidropotencijalima. No, unatoč proteklih godina zabilježenom rastu proizvodnje električne energije iz vjetra i Sunca, Hrvatska još uvijek ne iskorištava dovoljno taj potencijal, pa je zapravo tako visok udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji nasljeđe prošlosti i snažnog oslanjanja na hidrocentrale. Primjerice, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska, u trećem tromjesečju prošle godine hidrocentrale su imale udio od 41,7 posto u ukupnoj proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, vjetroelektrane su bile na drugom mjestu s 29,2 posto, a solarne elektrane na trećem s 18,7 posto.

Kako ističu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Republika Hrvatska se kao članica Europske unije obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive Hrvatska je preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pa je Fond još prije desetak godina započe sufinancirati nabavu sustava za korištenje obnovljivih izvora energije uglavnom kroz programe energetske obnove (sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije opravdan su trošak u programima obnove obiteljskih, višestambenih i nestambenih zgrada), ali i kao poseban program namijenjen kućanstvima i drugim korisnicima. Naglašavaju kako Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030., s pogledom na 2050. godinu, predviđa znatno veći udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. U razdoblju do 2030. planirano je povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32 posto, s potencijalnim povećanjem do 36,4 posto, a do 2050. taj bi udjel trebao iznositi 65 posto. Isto se navodi i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. godine, u kojem se planira ostvarenje cilja od 13,2 posto udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu.

Pet scenarija

Iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska ponavljaju kako su obnovljivi izvori energije već danas najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije u Europi, ali dodaju kako se rasprava o energetskoj tranziciji ne svodi samo na cijenu proizvodnje.

- Ona obuhvaća i pitanja ulaganja u elektroenergetske mreže, skladištenje energije te osiguravanje stabilnosti i pouzdanosti sustava - poručuju, dodajući kako na ta pitanja odgovara nova studija organizacije WindEurope izrađena u suradnji s tvrtkom Hitachi Energy i objavljena krajem 2025. godine. Studija donosi sveobuhvatnu analizu ukupnih troškova europskog energetskog sustava do 2050. godine te uspoređuje različite putanje energetske tranzicije. Analiza obuhvaća pet energetskih scenarija. Četiri scenarija vode prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, dok peti, tzv. scenarij ''sporog prijelaza'', polazi od pretpostavke da Europa ne uspije ostvariti svoje energetske i klimatske ciljeve.

HEP do 2030. godine planira povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto. Taj cilj planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije.

- Obnovljivi izvori su jedan od bitnih strateških ciljeva razvoja HEP grupe. Budući da i hidroelektrane spadaju u kategoriju obnovljivih izvora energije, a one čine većinu svih proizvodnih kapaciteta u HEP grupi, pojavila se potreba razdvajanja obnovljivih izvora na hidroelektrane i na ostale obnovljive izvore energije (OIE) kako bi se ostalim obnovljivim izvorima dala potrebna važnost i uloga. U HEP grupi intenzivno se ulaže u razvoj ostalih obnovljivih izvora energije i usluge proizvodnje električne energije vjetra i Sunca. Primjena resursno učinkovitih rješenja osnova je za razvoj i realizaciju projekata obnovljivih izvora korištenjem energetskih potencijala u RH. To se provodi u HEP Proizvodnji d.o.o. kroz Sektor za ostale izvore energije. Sa svrhom smanjenja vlastite potrošnje na svim objektima u vlasništvu HEP grupe, projekti integriranih sunčanih elektrana (FNE) jedan su od ključnih aspekata dodane vrijednosti u strateškom pozicioniranju tvrtke do 2030. godine. Među ostale obnovljive izvore energije spadaju i kogeneracijska postrojenja bioelektrane-toplane na biomasu (BE-TO), koja u spojnim procesima proizvode i električnu i toplinsku energiju. Kao gorivo koriste šumsku biomasu, što ih svrstava u obnovljive izvore energije. Sektor za termoelektrane operativno provodi vođenje i održavanje postrojenja BE-TO - navode u HEP-u. n