Prostori istočno od Zagreba te slavonske županije, ponajviše Virovitičko-podravska, najnerazvijenije su i najslabije hvataju korak s europskim standardima, pokazalo je istraživanje o regionalnim razlikama u Hrvatskoj, koje je izradio zagrebački Ekonomski institut.

S druge strane neke od županija koje se percipiraju kao najbrže rastuće i koje imaju iznadprosječne pokazatelje, kao što su Istarska i Primorsko-goranska županija, ipak bilježe određenu stagnaciju u razvoju, posebno u odnosu prema Gradu Zagrebu, koji buja u svakom pogledu. Odnosno, ostali ih sustižu.

18 ispod prosjeka

Državni zavod za statistiku redovito u veljači svake godine objavljuje podatke o ostvarenom bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini županija (NUTS3 regija) i NUTS2 regija za tri prethodne godine. Prema tim podacima, BDP Republike Hrvatske u 2023. godini iznosio je 79,2 milijarde eura, što je nominalni rast od 17,2 posto u odnosu prema prethodnoj godini, a realni rast iznosio je 3,8 posto.

Gledano po županijama, najveći dio BDP-a hrvatskog gospodarstva ostvaruje se u Gradu Zagrebu, čak trećina, ili golemih 34 posto. Nakon njega, s udjelima iznad 7 posto, slijede Splitsko-dalmatinska (9 posto), Primorsko-goranska (7,9 posto) i Zagrebačka županija (7,2 posto). Znatniji doprinos BDP-u bilježe još i Istarska sa 9 posto te Osječko-baranjska županija s gotovo 5 posto.

Riječ je o županijama u kojima se nalaze i najveći hrvatski gradovi: Split, koji ima 158.943 stanovnika, Rijeka sa 106.163 stanovnika, Osijek uz 95.472, Velika Gorica, koja je premašila 63.000 stanovnika, i na kraju Pula, s nešto više od 50.000. Zajedno s Gradom Zagrebom u tim gradovima živi 32,3 posto stanovništva Republike Hrvatske.

Kako bi se objektivnije usporedila razvijenost županija, županijski BDP stavlja se u omjer s brojem stanovnika. BDP po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka od 20.526 eura u 2023. bilježilo je čak 18 županija i kretao se u rasponu od 10.968 eura u Virovitičko-podravskoj županiji, što je tek 53,4 posto nacionalnog prosjeka, do bogatih 19.900 eura u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što je 96,9 posto nacionalnog prosjeka. Uz Virovitičko-podravsku, županije s najnižim BDP-om po stanovniku bile su Požeško-slavonska (11.063 eura, 53,9 posto nacionalnog prosjeka), Vukovarsko-srijemska (12.408 eura, 60,4 posto nacionalnog prosjeka) te Brodsko-posavska županija (13.241 euro, 64,5 posto nacionalnog prosjeka).

S druge strane, iznadprosječni BDP po stanovniku 2023. ostvarile su, osim Grada Zagreba s 34.518 eura, ili 68,2 posto iznad nacionalnog prosjeka, i Primorsko-goranska s 23.499 eura, ili 14,5 posto iznad prosjeka, te Istarska županija s 22.910 eura, ili 11,6 posto iznad prosjeka.

Velike razlike

No, kako ističe prof. Dubravka Jurlina-Alibegović s Ekonomskog instituta, zanimljivo je usporediti ove podatke s 2015. godinom: tada su BDP po stanovniku iznad nacionalnog prosjeka ostvarivali Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. BDP po stanovniku Grada Zagreba 2015. bio je 78 posto veći od nacionalnog prosjeka, BDP po stanovniku Istarske i Primorsko-goranske županije 25 posto, a Dubrovačko-neretvanske županije 3 posto.

U 2023. godini odstupanja su znatno manja – Grad Zagreb 68 posto iznad prosjeka, Istarska i Primorsko-goranska 11,3, odnosno 14,5 posto iznad prosjeka, a Dubrovačko-neretvanska županija bilježi BDP po stanovniku, koji je 3,1 posto ispod nacionalnog prosjeka.

Ovakva kretanja posljedica su bržeg rasta BDP-a po stanovniku u manje razvijenim županijama. Najbrži realni rast BDP-a po stanovniku od 2015. do 2023. zabilježila je Zagrebačka županija - prosječno godišnje 6,5 posto, iza koje slijede Brodsko-posavska, Ličko-senjska te Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija s prosječno godišnje pet posto. Najsporiji prosječni godišnji rast bilježe Istarska (2,9 posto), Primorsko-goranska (3,2 posto) te Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Osječko-baranjska županija (3,6 posto). Prosječni godišnji realni rast BDP-a po stanovniku za cijelu Hrvatsku u promatranom razdoblju iznosio je 4,3 posto.

Kad se gleda odnos BDP-a po stanovniku Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije i nacionalnog prosjeka u razdoblju od 2000. do 2023. godine, vidljivo je da se u slučaju Istarske i Primorsko-goranske županije razlika u odnosu prema nacionalnom prosjeku polako smanjuje. BDP po stanovniku obiju županija u 2000. godini bio je 30 posto veći od prosjeka hrvatskog gospodarstva, a do 2023. godine taj se jaz smanjio na 11 posto. S druge strane, u slučaju Grada Zagreba, BDP po stanovniku je u obje godine, 2000. i 2023., bio na istoj razini u odnosu prema nacionalnom, odnosno 68 posto iznad nacionalnog prosjeka, što znači da se Zagreb bez obzira na posljedice potresa razvija jednakim tempom kroz duže razdoblje.

Uz to, na velike međužupanijske razlike u razvijenosti upozorava i omjer između županije s najvećim i županije s najmanjim BDP-om po stanovniku. Tako je Grad Zagreb 2023. godine bio 3,1 puta razvijeniji od najmanje razvijene Virovitičko-podravske županije. Za usporedbu, omjer je 2000. godine iznosio 2,9, a 2015. godine 3,3 puta. Na temelju ovih kretanja ne može se sa sigurnošću zaključiti da se međužupanijske razlike znatno smanjuju, iako najvećim dijelom na njih utječe ekstremno visoki BDP Grada Zagreba.

To je evidentno rezultat institucionalnih ulaganja, odnosno korištenja EU sredstava, koja su usmjerena k jačanju slabije razvijenih područja.