RIJEKA 10.01.2024. Ilustracija potrosacka kosarica, ducan, inflacija. Snimila: Ana Krizanec
ANA KRIŽANEC
4.3.2026., 11:43
prva procjena DZS-a

Najviše poskupjele usluge, slijedi energija: Inflacija u veljači ubrzala na 3,8 posto, zabrinjava novi porast cijena hrane

Eurostat otkriva da je višu stopu inflacije u eurozoni imala samo Slovačka

Potrošačke cijene dobara i usluga u veljači su bile 3,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku, čime je inflacija ubrzala nakon što je u siječnju iznosila 3,4 posto, te se time vratila na razinu iz studenog prošle godine.

To je drugi mjesec zaredom u kojemu se bilježi ponovno ubrzavanje inflacije, nakon što je u prosincu zabilježeno znatno usporavanje rasta cijena s 3,8 posto u studenom na 3,3 posto, a u siječnju ove godine inflacija je ponovno ubrzala. Višu stopu inflacije od Hrvatske u veljači je u eurozoni, prema Eurostatu, imala samo Slovačka, 4 posto. U odnosu prema mjesecu prije cijene u Hrvatskoj više su 0,3 posto.

Usluge i energija

Opet je najveći doprinos rastu cijena došao iz sektora usluga, koje su u usporedbi s lanjskom veljačom poskupjele za 7,7 posto, a slijede ih cijene energije s rastom od 4,3 posto. Ministar financija Tomislav Ćorić kaže da nije zadovoljan podatcima o inflaciji, posebno u sektoru usluga.

- Segment usluga, posebice u dijelu smještaja i ugostiteljstva, odnosno smjer u kojem se krećemo, sigurno nije dobar i pozitivan za predstojeću sezonu i mislim da svi trebamo biti svjesni činjenice da će nastavak ovog trenda definitvno donijeti loše rezultate, a to je ono što želimo izbjeći - rekao je Ćorić.

Vlada će, dodaje, kao i u prethodnom razdoblju, ići u smjeru zaštite najranjivijih skupina građana, poput zadržavanja niže stope PDV-a na isporuku energenata. Podsjetivši na visoke stope rasta hrvatskog BDP-a, Ćorić je napomenuo da te povišene stope rasta u pravilu prati viša stopa inflacije.

No osim rasta cijena usluga zabrinjava i ponovni rast cijena hrane, koji je usporavao od lanjskog kolovoza, ali su u veljači cijene hrane ponovno ubrzale sa siječanjskih 3 posto na 3,6 posto.

I Hrvatska narodna banka u komentaru inflacije za veljaču navodi da je ukupna inflacija ubrzala "kao rezultat ubrzavanja rasta cijena hrane i energije", to više što se tzv. temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene hrane i energije) zadržala na razini iz siječnja.

- Nakon što se gotovo kontinuirano usporavala od kolovoza 2025. do siječnja 2026., inflacija cijena hrane ponovno se ubrzala, na 3,9 posto s 3,2 posto (prema Eurostatu, nap. ur.) u siječnju, uglavnom zbog novih tekućih pritisaka na cijene neprerađene hrane. Pritom je inflacija cijena neprerađene hrane ubrzala na 6,5 posto s 3,9 posto u siječnju, a inflacija cijena prerađene hrane ostala na 2,9 posto iz siječnja - navode u HNB-u.

Istraživanje o životnom standardu i primanjima

Državni zavod za statistiku i ove godine, od ožujka do kraja svibnja, provodi Anketu o dohotku stanovništva, redovito godišnje istraživanje kojim se prikupljaju podatci o životnom standardu, primanjima i uvjetima stanovanja u Hrvatskoj. Cilj je istraživanja dobiti realnu sliku o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću. Pokazatelje o siromaštvu i socijalnoj isključenosti za 2025. DZS će objaviti 20. ožujka, a prema posljednjim podatcima za 2024. godinu, 21,7 posto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji bilo je 2 posto. Pr tom je prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio 7407 eura godišnje, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 15.554 eura. U Panonskoj Hrvatskoj je čak 31 posto građana, ili gotovo svaka treća osoba, bio u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto, Gradu Zagrebu 11,1, a u Sjevernoj Hrvatskoj 18,3 posto.

Lokalno i nacionalno

Ministar Ćorić prošlog je mjeseca, komentirajući inflaciju u siječnju, rekao da analize pokazuju kako je dio inflacije generiralo podizanje naknada na lokalnoj razini, dodavši da "to nije pod ingerencijom Vlade". Iako takve naknade zaista nisu pod Vladinom ingerencijom, činjenica je da su takva poskupljenja, a radi se prvenstveno o podizanju komunalnih naknada, usluga prikupljanja i odvoza komunalnog otpada te vodoopskrbe, došla isključivo od države.

U HNB-u navode da usluge i dalje bilježe visoku godišnju stopu rasta u uvjetima izraženog rasta plaća, solidne domaće potražnje, ali i "ranijeg rasta određenih administrativnih cijena", odnosno najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća i odvodnje otpadnih voda. Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji, ističu u središnjoj banci, te su u veljači ukupnoj inflaciji od 3,9 posto pridonosile s 2,4 postotna boda, a doprinos cijena hrane iznosio je 1,1 postotni bod.

Nije samo lokalna uprava krivac za rast inflacije, jer su neka poskupljenja ipak bila pod ingerencijom Vlade, poput poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja kod državnog osiguravatelja HZZO-a. Za 60 posto poskupjela je naknada za korištenje javnim cestama pri obveznom osiguranju motornih vozila. Rasle su trošarine na duhanske proizvode, a cijene je još u prosincu, i to za više od 100 posto, podigla i državna pošta. Od prvog siječnja poskupjeli su struja i plin jer je Vlada prepolovila subvencije, a treba podsjetiti i da najnovije poskupljenje dolazi iz pravosuđa, jer je najavljeno podizanje sudskih pristojbi. 

ECB: Rat s Iranom mogao bi podignuti inflaciju

Prema metodologiji kojom se koristi Eurostat, a omogućuje usporedbu inflacije među državama, inflacija u Hrvatskoj u veljači je iznosila 3,9 posto, što je više nego dvostruko više od inflacije na razini eurozone, koja je iznosila prosječno 1,9 posto. Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za Financial Times rekao je da bi inflacija u eurozoni mogla zamjetno ubrzati, a gospodarstvo usporiti ako rat na Bliskom istoku potraje. Cijene nafte naglo su porasle i barelom se u utorak poslijepodne na londonskom tržištu trgovalo po 5,63 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. U prosincu je ECB objavio analizu koja je pokazala da bi trajan rast cijena nafte takvih razmjera mogao podignuti stopu inflacije u eurozoni za pola postotnog boda i sniziti stopu gospodarskog rasta za 0,1 postotni bod.