Hrvatska drvno-prerađivačka industrija, oslanjajući se isključivo na domaću sirovinu, generira 1,4 posto BDP-a, pet posto ukupnog izvoza i deset posto prihoda prerađivačke industrije. Međutim, bez ključnih promjena, opstanak više od 30.000 radnih mjesta postaje upitan, upozorili su u četvrtak sudionici okruglog stola o budućnosti sektora, koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca.

Financijska stabilnost ovog sektora je očuvana, ali on pati od kroničnog manjka produktivnosti, pokazala je studija o položaju i mogućnosti unaprjeđenja drvno-prerađivačke industrije u Hrvatskoj, koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Ključni izazovi uključuju nedostatak ulaganja u tehnološke inovacije, razvojne programe za modernizaciju i rast dodane vrijednosti. Za razliku od drugih grana gospodarstva, drvna industrija slabo koristi dostupne fiskalne, inovacijske i investicijske poticaje, naglasio je koautor studije i dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić.

- Trebaju nam programi za modernizaciju, inovacije i rast dodane vrijednosti kako bismo zadržali zaposlenost pred globalnim izazovima. Neophodno je formirati klaster u kojem važnu ulogu ima država, a subjekti s nižom dodanom vrijednošću sudjeluju u lancu osiguravajući sirovine onima s višom dodanom vrijednošću. To će donijeti veće plaće, bolju zapošljivost u sektoru i jače ekonomske pokazatelje u nacionalnoj ekonomiji - rekao je Drezgić.

Ovi nalazi dolaze u trenutku kada globalna potražnja drvnih proizvoda raste, no bez brzog djelovanja, sektor riskira gubitak tržišnog udjela i posljedične efekte na lance opskrbe, zapošljavanje u ruralnim područjima i ukupnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Kako veći dio prihoda u toj grani dolazi iz primarne prerade drva i poluproizvoda s niskom dodanom vrijednošću, a manje iz finalnih proizvoda poput namještaja, posljedice su niska produktivnost, ispodprosječne plaće, tehnološka zastarjelost i nedostatak kvalificiranih radnika.

Predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić poručio je da je taj sektor osjetljiv na cijene sirovine, energije i krize, a model opskrbe Hrvatskim šumama ograničava konkurenciju i ulaganja. Istaknuo je zadovoljstvo promjenom na čelu Hrvatskih šuma, jer je, kako kaže, novi direktor otvoren za komunikaciju, a spomenuo je i to da bi država mogla investirati u tu granu industrije.

Sektor drvne industrije u Hrvatskoj ostvario je između 2020. i 2024. godine više od 16 milijardi eura prihoda, sudjelujući s 11 posto u izvozu prerađivačke industrije te bilježeći suficit izvoza od čak 152 posto, jedan od najpovoljnijih u cijelom gospodarstvu, podsjetio je predsjednik HUP-a Mislav Balković.