Institut za javne financije analizirao je proračune svih jedinica lokalne samouprave i zaključio da su gradovi, općine i županije od 2022. do 2024. godine u cjelini ostvarili suficite, i to nakon niza godina u kojima su rashodi nadmašivali prihode, no ističe da su i dalje primjetne velike razlike među lokalnim jedinicama.
U razdoblju od 2019. do 2024. ukupni prihodi svih lokalnih jedinica gotovo su se udvostručili; s 3,9 na 6,58 milijarda eura, a ukupni rashodi porasli su s 4,02 na 6,37 milijarda eura. Nakon niza godina u kojima su ukupni rashodi premašivali ukupne prihode, u razdoblju od 2022. do 2024. gradovi, općine i županije u cjelini ostvaruju suficite. Analitičari ističu da su razlog takvih kretanja promjene u poreznom sustavu, rast plaća, zaposlenost, ali i visoka inflacija. U 2024. u odnosu prema 2022. godini 23 % više gradova i 18 % više općina imalo je ukupne prihode po stanovniku više od 1200 eura, što je značajni strukturni pomak u fiskalnim kapacitetima lokalnih jedinica.
Općine i gradovi na obali prosječno ostvaruju znatno više prihode po stanovniku od onih na kontinentu. Jedini grad s ukupnim prihodima po stanovniku višim od 3000 eura je Novalja. Od devet općina koje su 2024. ostvarile ukupan prihod po stanovniku viši od 3000 eura samo su dvije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Bošnjaci i Majur. Ukupne prihode po stanovniku niže od 700 eura 2024. godine imalo je 17 općina i Grad Sinj.
Uravnoteženi proračun ili suficit imalo je 53 posto lokalnih jedinica. Najviše suficite ostvario je Grad Zagreb (123,3 mil.), Zagrebačka županija (16,1 mil.), Splitsko-dalmatinska županija (15,7 mil.) i Grad Rijeka (14,7 mil.). Najviše deficite imali su Split, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo.