Ionako dotučeno, domaće mljekarstvo, čija se samodostatnost u posljednjih 12 godina gotovo prepolovila - sa 75 na oko 40 posto, ovih je dana primilo jednako lošu vijest o niskoj produktivnosti po kravi. Iz medija se proteklih dana mogao čuti podatak da je ona godišnje u nas 5500 kilograma mlijeka, a jedna krava u Mađarskoj, odakle nas doslovno zapljuskuje uvoz jeftinog mlijeka, daje 7400 kilograma, u Češkoj čak 9000, pa ispada da je naša produktivnost 30-ak posto slabija od njihove. Upravo iz tih dviju zemalja uvozimo najviše mlijeka.

U krovnoj udruzi proizvođača mlijeka – Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holsteina (SUHUH), na iznesene se podatke, blago rečeno, proizvođači mršte. Dapače, poručuju, produktivnost nam je među vodećima. Jer, kaže slikovito predsjednik Saveza Branko Kolak, "kvaka" je u tome što se zbrajaju kruške i jabuke.

"Ne i krave dojilje"

- Kada se u RH uzima prosjek proizvodnje po grlu, uzimaju se u obzir i krave dojilje i mliječne krave, pa onda dobijete takvu produktivnost, od 5500 kilograma mlijeka po grlu. Krave dojilje ne mogu se uzimati u obzir kada je ova proizvodnja u pitanju, samo muzne krave. Krave dojilje su za telad, ne za proizvodnju mlijeka. Češka i Mađarska to razdvajaju, no mi ne, što je pogrešno. Jer, kada uzmete u obzir samo mliječne krave, brojke su tada drukčije – holstein ima produktivnost veću od 8000 kg/god., a velike farme, sa stotinu i više krava, bilježe produktivnost veću i od 9000. Mi smo s produktivnošću holsteina među pet-šest zemalja u EU-u, bolji smo i od Njemačke i mnogih drugih, no problem je preniska otkupna cijena kod nas, s kojom smo posljednji ili među posljednjima u Europi – kaže Kolak.

U Croatiastočaru produktivnost u nas uranjaju u kontekst usitnjenosti stada, uzgoja, odnosno brojnost malih proizvođača, s pet do deset krava, dok su s druge strane velike farme s vrhunskim rezultatima u proizvodnji.

- Jedno je gledati ukupan otkup mlijeka i ukupan broj krava, od kojih dobar dio nije u otkupu, i tada se dobiju niske brojke produktivnosti. Takav odnos rezultira produktivnošću ispod 6000 kilograma mlijeka godišnje po kravi, no on je sada nešto veći, a prosjek u Europi je 7500 kg/god. - kaže predsjednik Croatiastočara Branko Bobetić.

- Trebalo im je više od deset godina da brojke dignu za tonu više po kravi, složena je to materija, pa može dovesti u zabludu. Naš problem su mali proizvođači, ustinjenost proizvodnje. Jedno Žito, jedno Belje... kičma su naših velikih proizvođača, koji imaju vrhunsku proizvodnju, kao i najbolja stada u Europi – kaže Bobetić.

S druge strane navodi primjer Češke, koja je, kaže, sačuvala velike poljoprivredne sustave iz bivše države, u nas su to bivši PIK-ovi, koje mi nismo.

- Češka je zemlja gdje je veličina stada mliječnih krava najveća u Europi, a mi smo puno toga uništili i naravno da time Česi imaju intenzivnu proizvodnju na velikim farmama. I Mađarska ima veća stada, veću proizvodnju - kaže Bobetić.

Dok tvrde da su s holsteinom pri vrhu produktivnosti, s otkupnom cijenom mljekari su, opetovano ponavljaju, na dnu. U nas je ona, kaže Kolak, 48-49, a u Europi 53-54 centa, a bila je, dodaje, i 57 eurocenta.

- Kada cijena u Europi raste, mi daleko sporije rastemo, a kada ona u Europi pada, mi padamo puno brže. Kada bismo mi došli u prosjek EU-a, u rang jedne Francuske, Austrije..., to ne bi bilo samo zaustavljanje pada u našoj proizvodnji, nego bi se dogodio i rast – kaže Kolak i negoduje što je u svim tim lošim okolnostima za ovaj sektor Vlada, k tomu, ograničila cijenu svježeg mlijeka na polici.

Zorka Čerba iz Donjeg Miholjca razmišlja o kupnji robota, kojim se, uz ostale karakteristike, prema iskustvima proizvođača koji su ga već nabavili, muze više mlijeka nego na sadašnji način.

PEXELS

- Kažu da po kravi muze i dvije-tri litre više dnevno, a razlog je što se sada mužnja obavlja dva puta dnevno, a s robotom tri-četiri puta, s tim što on istovremeno odmah isprogramira i koliko smjese treba dati kravi - kaže Šerba o toj nejeftinoj investiciji.

Potrebna održivost

U SUHUH-u se pribojavaju bugarskog scenarija.

- Samodostanost nam je sada pala na 40 posto. S takvim trendovima, vjerojatno ćemo u EU-u ostati bez proizvodnje svog mlijeka, Bugarska je već ostala. Ne znam hoćemo li ove godine u svim tim relacijama imati godišnju proizvodnju od 400 milijuna litara – pesimističan je Kolak.

Iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede u posljednjih pet godina smanjen je ukupni broj krava svih pasmina za 15 posto, broj mliječnih i kombiniranih pasmina krava smanjen je za 20 posto, a povećan je broj izvornih i mesnih pasmina, za 36 posto. Sredinom 2024. ukupan broj krava svih pasmina bio je oko 136.000, broj mliječnih i kombiniranih pasmina oko 112.000, a broj izvornih i ostalih pasmina bio je oko 24.000. Navode to u Coratiastočaru, u izvješću o stanju, trendovima i provedbi Vladina programa razvoja mliječnog sektora RH.

- S obzirom na broj mliječnih i kombiniranih pasmina kod posjednika, 65.000 krava u prošloj godini, očito je da još uvijek egzistira okou 40.000 krava kod posjednika od kojih nema mlijeka u otkupu. S obzirom na planirana investicijska i ostala financijska sredstva iz Programa, nužno je u što kraćem roku usmjeriti investicije u modernizaciju i održivost postojećih kapaciteta za proizvodnju mlijeka, procijeniti interes proizvođača za povećanje proizvodnih kapaciteta na već postojećim lokacijama uz značajnu stimulativnu financijsku potporu te za izgradnju novih kapaciteta za održivu proizvodnju, uključujući i velike farme – navodi prvi čovjek Croatiastočara.

- Morali bismo vidjeti što je to održiva proizvodnja mlijeka na PG-u, da jedna obitelj može od toga živjeti. Nijemci su prije Zelene agende izračunali da je to 75, a da na gospodarstvu rade tri generacije jedne obitelji – kaže Bobetić. Ističe kako je za visoku produktivnost bitan menadžment.