Velika prilika za hrvatske tvrke: Sukobi u svijetu povećali prihode od prodaje oružja na rekordne razine
FPV dronovi hrvatski su proizvod, možemo zadovoljiti potrebe članica EU-a i NATO-a
Ministar obrane Ivan Anušić rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu da je Hrvatska najviše odmakla u proizvodnji FPV dronova, te najavio da će se treći sastanak Koordinacijske grupe za dronove i protudronske sustave održati 15. siječnja u Hrvatskoj.
Na marginama sastanka ministara obrane EU-a u formi Europskog vijeća za vanjsku politiku održan je i trilateralni sastanak ministara obrane Hrvatske i Nizozemske, te parlamentarne tajnice Ministarstva obrane Latvije kako bi se dogovorile daljnje aktivnosti koordinacijske skupine.
Znanje i tehnologija
- Održali smo drugi sastanak naše grupe, prvi je bio u Amsterdamu. Kada je riječ o suvođenju, Hrvatska je najdalje odmakla u proizvodnji FPV dronova. Naš prioritet je da Hrvatska bude vodeća nacija u njihovoj proizvodnji i zajedničkim nabavama jer za to imamo sve preduvjete. Hrvatska proizvodi FPV dronove koji su u potpunosti hrvatski proizvod. Vrlo brzo godišnje kapacitete možemo podići na pola milijuna FPV dronova. Količinama koje proizvodimo možemo zadovoljiti potrebe članica EU-a i NATO-a - rekao je Anušić novinarima u Bruxellessu.
Na sastanku ministara obrane EU-a, a tijekom razgovora o obrambenoj spremnosti, vodeće države koordinacijskih grupa za projekte nabave koji bi se financirali iz instrumenta SAFE izvijestile su o aktivnostima u devet prioritetnih područja sposobnosti (PCA). Najveći napredak ostvaren je u Koordinacijskoj grupi za dronove i protudronske sustave koju predvode Hrvatska, Nizozemska i Latvija, te u Koordinacijskoj grupi za streljivo i projektile koju predvodi Njemačka, što je pohvalila i Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Treći sastanak koordinacijske grupe održat će se na poziv Hrvatske 15. siječnja u Zagrebu, a na njega su pozvane sve članice EU-a, NATO-a te tijela EU-a. Ministar Anušić pojasnio je kako grupa podrazumijeva proizvodnju i zajedničke nabave svih besposadnih sustava, od FPV dronova do besposadnih vozila.
- Hrvatska ima znanje i tehnologiju te u ovom trenutku proizvodi oko dvjesto tisuća FPV dronova godišnje. Deseci država u svijetu koriste naše dronove - rekao je Anušić.
Naglasio je kako je prioritet Ministarstva obrane i Vlade RH osnaživanje i uključivanje hrvatske obrambene industrije u europske dobavne lance, čime se povećava obrambena samodostatnost, neovisnost i kapaciteti.
- Hrvatska u zajedničke nabave uključuje više naših tvrtki s područja obrane: Orqu i DOK-ING kada je riječ o FPV dronovima i besposadnim sustavima, a tu su i Šestan-Busch, HS Produkt, Končar… u njihovim područjima sposobnosti - rekao je Anušić.
Padaju rekordi
Inače, proizvođači oružja u svijetu su dosegli rekordne razine prihoda 2024., što je potaknuto ratovima i geopolitičkim napetostima, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI).
Sto najvećih obrambenih tvrtki u svijetu je, uzimajući u obzir inflaciju, povećalo svoje ukupne prihode od prodaje oružja i vojnih usluga za 5,9 posto prošle godine na otprilike 679 milijardi dolara, što je najviša brojka ikad zabilježena. SIPRI je kazao da je potražnja uglavnom potaknuta ratovima u Ukrajini i Gazi, povećanjem geopolitičkih napetosti na globalnoj i regionalnim razinama te postojanim povećanjem izdvajanja za obranu. Mnoge tvrtke su proširile proizvodne kapacitete, izgradile nove tvornice, osnovale podružnice ili kupile suparničke kompanije kako bi zadovoljile potražnju, prema švedskom think tanku.
Diljem Europe, ne uključujući Rusiju, prihodi od prodaje oružja su narasli za 13 posto na 151 milijardu dolara, što je potaknuto velikom potražnjom povezanom sa sukobom u Ukrajini i sve većim percipiranjem Rusije kao prijetnje. Na popisu su četiri njemačke tvrtke: Rheinmetall (na 20. mjestu), ThyssenKrupp (na 61.), Hensoldt (na 62.) i Diehl (na 67.), a zajedno su zabilježile 36-postotno povećanje prihoda, odnosno 14,9 milijardi dolara.
Ruska invazija na Ukrajinu također povećava prihode obrambenih kompanija na obje sukobljene strane. Ukrajinski proizvođač oružja Ukroboronprom je zabilježio povećanje od 41 posto na tri milijarde dolara. Istovremeno, prihodi ruskih tvrtki Rostec i United Shipbuilding Corporation su porasli za 23 posto na ukupno 31,2 milijarde dolara unatoč sankcijama i nestašici dijelova, pri čemu potrebe ruske vojske nadoknađuju pad prodaje u inozemstvu, utvrdio je SIPRI.
Izraelske obrambene kompanije su također rasle unatoč međunarodnim kritikama zbog rata u Gazi. Tri izraelske tvrtke na popisu su ostvarile ukupan rast prihoda od 16 posto na 16,2 milijarde dolara dok je interes za izraelskim sustava u svijetu ostao velik te su ih mnoge države naručile tijekom 2024., rekao je istraživač SIPRI-a Subaida Karim.
SIPRI je također ukazao na sve veće izazove s kojima se Europa suočava u svojim naporima da se naoruža, a naročito kada je riječ o nabavi materijala potrebnih za proizvodnju oružja. Istraživačica Jade Guiberteau Ricard je upozorila da bi ovisnost o kritičnim mineralima mogla usporiti europsku proizvodnju s obzirom na činjenicu da dobar dio tih sirovina dolazi iz Kine, koja zapravo ima monopol na rijetke zemne elemente.
Međutim, kineska obrambena industrija ima vlastitih poteškoća. Niz optužbi za korupciju u procesu nabave kineskog oružja je doveo do odgode ili otkazivanja velikih ugovora 2024., kazao je stručnjak Nan Tian. Prihodi kineske obrambene industrije su stoga pali za 10 posto. Azija i Oceanija su, unatoč značajnom povećanju u Japanu i Južnoj Koreji, zabilježile ukupni pad od 1,2 posto na 130 milijardi dolara, što tu regiju čini jedinom s padom prodaje u svijetu.
