Ne postoje jasne politike i ciljevi u sektoru vinarstva. Hrvatska je u proračun EU-a vratila više od 13 milijuna eura
Problem je i prekomjerna administracija te potkapacitiranost APPRRR-a
Samo 18,29 % iskorištenosti vinske omotnice, zbog čega su značajno usporene investicijske aktivnosti u vinskom sektoru, što ga čini iznimno nekonkurentnim, te određena mišljenja kako su za ovakvo stanje odgovorni vinogradari, osnovni su razlozi zbog kojih su se javno oglasili iz Odbora za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore te na zajednički sastanak pozvali predstavnike vinara Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca kako bi se donio zajednički stav.
Također, u HPK-u smatraju kako je o tom problemu važno razgovarati s najvišim ljudima u Ministarstvu poljoprivrede, kao i drugim institucijama koje su nezadovoljne niskom iskorištenosti omotnice. To je pitanje još ranije otvorila Hrvatska gospodarska komora, čiji potpredsjednik za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, ističe kako je, u situaciji kada Hrvatska bilježi trend višegodišnjeg pada vinogradarskih površina i količina proizvedenog grožđa i vina, a uvoz doseže rekordne razine, ovako niska iskorištenost vinske omotnice, osim što je porazna, dokaz da ne postoje jasne politike i ciljevi u sektoru vinarstva.
Tko je odgovoran
- Pitanje zašto nismo iskoristili sredstava vinske omotnice i u posljednje dvije godine u proračun EU-a vratili više od 13 milijuna eura Udruženje vinarstva HGK-a postavilo je više puta na sastancima i putem dopisa. Međutim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prebacuje odgovornost na Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja operativno provodi natječaje, a Agencija na proizvođače - sudionike natječaja. Od strane Ministarstva očekujemo poboljšanje pravilnika koji definira pravila provedbe programa vinske omotnice, a od Agencije, koja te programe operativno provodi, veću efikasnost, što bi uključivalo i bolju pripremu i informiranost proizvođača prije objave natječaja - kaže Kovačević, dodajući da su natječajne procedure opterećene prekomjernim administriranjem te da ne postoje rokovi za obradu natječajne dokumentacije, a zbog neprovedivosti pojedinih uvjeta propisanih natječajem dovodi se u pitanje smisao pojedinih mjera vinske omotnice. Tvrdi kako HGK ima takvo iskustvo s mjerom PROMOWINE(58(1)(k)) - promidžba u trećim zemljama, gdje je obrada natječajne dokumentacije od strane Agencije za plaćanje trajala toliko dugo da su svi prethodno rezervirani termini promocije na kanadskom tržištu probijeni, zbog čega se od projekta moralo odustati.
Na upit kakva je dosad bila iskorištenost vinske omotnice, Kovačević kaže kako problem njezine neiskorištenosti nije od jučer.
- Uz kompleksne procedure natječaja, izazov je i administrativna potkapacitiranost Agencije za plaćanje koja je zadužena za njihovu provedbu, a što potvrđuju neki prijašnji problematični slučajevi. Sve to dovodi u pitanje ključne ciljeve Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH i provedbu vinske omotnice koja bi trebala biti učinkovita potpora sektoru vinarstva i vinogradarstva radi povećanja konkurentnosti. Čini se da se prema iskorištenosti vraćamo u predpandemijske godine, kada je u sklopu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. godine iskorištenost vinske omotnice bila na razini 27 %, a 2019. godine 54 %. Međutim, tada smo opravdanje tražili u nespremnosti sektora i početnim problemima ustrojavanja administrativnih kapaciteta u Agenciji za plaćanje koja se tek počela operativno uhodavati, ali danas to više ne može biti izgovor - navodi, nastavljajući kako možemo reći da je lošu iskorištenost vinske omotnice prijašnjih godina spasila pandemija, kada je zbog lockdowna, blokade HoReCa kanala i sloma tržišta vina, odnosno pada prodaje vina za 70 %, Vlada RH donijela odluku o Izmjeni i dopuni Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Navedenim izmjenama omogućeno je uvođenje dviju novih mjera - destilacija vina u kriznim slučajevima i potpora za krizno skladištenje vina.
- Izmjenama Nacionalnog programa također je omogućena preraspodjela sredstava na spomenute krizne mjere. Kroz krizne mjere isplaćeno je više od 10 milijuna eura i tada se ukupno iskorištenje sredstava vinske omotnice penje na 93,13 %, što predstavlja najveći postotak iskorištenja od početka provedbe. Nastavak kriznih mjera i dodatno povećanje intenziteta potpora u mjerama Ulaganja u vinarije i marketing vina (sa 60 % na 70 %), Restrukturiranje i konverzija vinograda (s 80 % na 90 %) te Informiranje u državama članicama i Promidžba na tržištima trećih zemalja (obje s 50 % na 70 %) rezultiralo je činjenicom da je u razdoblju 2021. - 2023. iskorištenost bila stopostotna. Međutim, iskorištenje omotnice od 54 % u 2024. i 18,29 % u 2025. godini zvoni na uzbunu i zato je važno da Ministarstvo i Agencija u suradnji s vinarskim sektorom analiziraju pravila i provedbu vinske omotnice, ali prije svega rasprave o strategiji i ciljeve koje želimo postići u sektoru vinarstva - dodaje Kovačević.
Bolja vina, manje površina
Dotiče se i činjenice kako su u RH prilično smanjene površine pod vinogradima.
- U Hrvatskoj imamo svojevrsni apsurd. S jedne strane sve bolje vinare i vina, sve više novih, modernih vinarija i kušaonica te sve više međunarodnih vinskih nagrada, a s druge strane padaju nam i površine pod vinogradima i količina proizvedenog vina. Kada je riječ o vinogradarskim površinama, Hrvatska bilježi višegodišnji trend smanjenja. Samo za ilustraciju, od 2020. do kraja 2024. izgubili smo 2000 hektara i danas se proizvodnja odvija na 16.800 hektara, što je povijesno rekordni pad. Godišnje nam nedostaje u prosjeku više od 25 milijuna litara vina kako bismo podmirili domaće potrebe, uključujući i turističku potrošnju. U prošloj godini uvezli smo 30 milijuna litara, a izvezli samo pet milijuna, što je također rezultiralo povijesno rekordnim vanjskotrgovinskim deficitom od 37 milijuna eura. Nažalost, negativni trendovi nastavljaju se i u prvih osam mjeseci ove godine, pri čemu nam je pokrivenost uvoza izvozom dodatno pala i sada je ispod 30 %. Pad vinogradarskih površina dijelom je posljedica nedostatka radne snage, ali i demografske tranzicije, a drugim dijelom sve snažnijeg konkurentskog pritiska uvoznih vina i klimatskih promjena, suša, bolesti, tuča koje su prošle godine prosječno smanjile urod grožđa od 25 do 30 %. Hrvatska je turistička zemlja koja se želi brendirati kao vinska destinacija koja teži održivosti i produženju turističke sezone, posebice kroz snažniju enogastronomsku ponudu. Zato je uz sredstva EU-a i vinsku omotnicu, čije korištenje mora biti efikasnije, potrebno izdvajati više domaćeg novca iz proračuna za povećanje investicija u vinarstvu i vinogradarstvu te za promociju vina, posebice na međunarodnim tržištima - podvlači Kovačević.
