Stabilna je, čista i obnovljiva, i na dohvat nam je ruke - riječ je o geotermalnoj energiji. Uz malo pameti, inovativnosti i ulaganja Hrvatska bi mogla postati regionalni lider u proizvodnji i upotrebi geotermalne energije, zahvaljujući prvenstveno bogatom potencijalu Panonskog bazena. U vremenu globalnih energetskih izazova Hrvatska ima jedinstvenu priliku iskoristiti svoje prirodne resurse kako bi se pozicionirala kao ključni igrač u regionalnom energetskom sustavu.

Geotermalna energija stabilna je, čista i obnovljiva energija te ima jako visoku iskoristivost jer je izvor neprekidan. Ona djeluje uravnotežujuće na elektroenergetsku mrežu, elektrane imaju dug vijek trajanja i relativno male troškove održavanja. Procjenjuje se da geotermalna energija može zadovoljiti do četvrtine potreba za grijanje i hlađenje u Europi i do deset posto potreba za električnom energijom, zbog čega ju je Europa stavila u politički fokus. Geotermalna energija važan je faktor energetskog miksa, a Hrvatska sa svojim iznimno visokim gradijentom ima potencijal jedinstven u Europi.

Geotermalni gradijent opisuje porast temperature s dubinom Zemlje. Temperatura Zemljine unutrašnjosti raste s dubinom, i to prosječno za 22,1 °C po kilometru dubine, na mjestima udaljenijim od granica tektonskih ploča.

U mnogim europskim zemljama treba bušiti znatno dublje nego u Hrvatskoj kako bi se dosegnula temperatura pogodna za proizvodnju energije, što povećava troškove i produžuje rokove realizacije. U Hrvatskoj se zahvaljujući povoljnim geološkim uvjetima do traženih temperatura dolazi brže i s manjim ulaganjima u istraživanja i bušenja, i to ju pozicionira kao atraktivnu destinaciju za razvoj geotermalne energije, smatraju stručnjaci.

Geotermalna istraživanja uvrštena su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao jedan od ključnih energetskih projekata te je u sklopu njega Agenciji za ugljikovodike dodijeljeno nepovratnih 50 milijuna eura za istraživanje geotermalnih izvora u blizini šest hrvatskih gradova. Riječ je o Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici, koji bi u slučaju pozitivnog ishoda istraživanja dobili geotermalne izvore za grijanje kućanstava, gradskih ustanova i tvrtki. Dosad je na tim područjima snimljena seizmika i pokrenuta izrada četiriju bušotina: Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić.

Smatra se da je najveći geotermalni potencijal - i za toplinarstvo i za proizvodnju električne energije - u panonskom dijelu Hrvatske. Prema podatcima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, očekivana instalirana snaga geotermalnih elektrana do 2030. godine je 68 megavata, što je petina snage hrvatskog dijela NE Krško, koja podmiruje oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom. Procjenjuje se da bi Hrvatska mogla imati više od 30 posto struje osigurane samo iz geotermalne i nuklearne energije, no dosad je izgrađena samo jedna geotermalna elektrana, neto spojne snage deset megavata. n