Europa i Hrvatska suočavaju se s potrebom ubrzane dekarbonizacije grijanja i hlađenja zgrada kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo energetsko siromaštvo. Grijanje na plin i loživo ulje jedan je od velikih izvora emisija stakleničkih plinova i financijski teret za kućanstva.

U Hrvatskoj se čak 80 posto energije u kućanstvima troši na grijanje i hlađenje, a udio dizalica topline u pokrivanju tih potreba iznosi samo oko 0,8 posto. Istovremeno, oko 7 posto hrvatskih kućanstava ne može si priuštiti primjereno grijanje zimi, a oko 14,5 posto kasni s podmirenjem računa za energente. Europska komisija planira uvesti strože ekološke standarde za grijanje - što praktično implicira da će prodaja samostalnih plinskih bojlera biti zabranjena od 2029. godine. Paralelno s regulativom, EU Europskim zelenim planom i paketom Spremni za 55 posto potiče masovno uvođenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu, uključujući elektrifikaciju grijanja s pomoću dizalica topline. Također, pokrenut je Socijalni fond za klimatsku politiku, koji će s oko 1,68 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj (2026. – 2032.) financirati mjere poput energetske obnove zgrada i dekarbonizacije sustava grijanja/hlađenja za ugrožena kućanstva.

Dizalice topline

CANVA

Decentralizirana plitka geotermalna energija podrazumijeva široku primjenu geotermalnih dizalica topline u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama. Za razliku od centraliziranih sustava grijanja (poput daljinskog grijanja na fosilna goriva ili velikih geotermalnih elektrana, koje zahtijevaju goleme investicije i dugi razvoj), ovaj se pristup oslanja na mnogo manjih, lokalnih instalacija koje građani, kućanstva i energetske zajednice mogu sami pokrenuti uz odgovarajuću podršku.

Geotermalne dizalice topline primjenjive su u raznim tipovima objekata. U kućama one mogu potpuno zamijeniti postojeće kotlove na plin, lož-ulje ili drva. Moguće ih je integrirati i u postojeće sustave grijanja – primjerice, pri obnovi stare kuće može se ugraditi dizalica topline te iskoristiti postojeći razvod grijanja uz prilagodbu radijatora ili ugradnju podnog grijanja za niže radne temperature. U stambenim zgradama više stanova može se zajednički koristiti jednim sustavom plitkih geotermalnih bušotina: bušenja se izvode na zemljištu oko zgrade ili ispod temelja, a jedna ili više dizalica topline opslužuju cijelu zgradu preko centralnog razdjelnog sustava.

Prednost decentraliziranog pristupa je u tome što svaka zgrada ili zajednica može postati proizvođač vlastite toplinske energije.

Geotermalne dizalice topline ne donose korist samo zimi. One omogućuju i aktivno hlađenje ljeti uz vrlo malu potrošnju energije, koristeći se zemljom kao prirodnim hladnjakom. To postaje bitno kako klimatske promjene donose sve češće toplinske valove – klimatizacija prostora ljeti troši sve više energije. Geotermalne dizalice topline troše znatno manje primarne energije od klasičnih kotlova. Dobro projektirani sustav može uštedjeti 50 - 60 posto godišnjih troškova grijanja i hlađenja u odnosu prema konvencionalnim sustavima.