U Hrvatskoj trenutno ima 40-ak bioplinskih postrojenja iz kojih se od biološkog i drugog otpada, najčešće kravljeg stajnjaka, proizvodi električna i toplinska energija i većina ih je u Slavoniji i Baranji. No ta je brojka još daleko od 150 takvih postrojenja, za koliko, kažu stručnjaci, ima potencijala na hrvatskim farmama.

U Hrvatskoj su biopogoni uglavnom snage jednog megavata, a primjerice u Bavarskoj je najčešće 250 ili u Austriji 150 kilovata. Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije (AD) ima pozitivan učinak na okoliš i koristi za društvo u cjelini, kao i za uključene poljoprivrednike, navodi se u priručniku koji su stručnjaci za bioplin iz Njemačke, Danske, Austrije i Grčke izradili u sklopu velikog međunarodnog projekta što ga je sufinancirala Europska komisija.

U priručniku se navodi kako iskorištavanje unutarnjeg vrijednosnog lanca bioplina poboljšava lokalne gospodarske uvjete i osigurava radna mjesta u ruralnim područjima te povećava kupovnu moć u regiji. U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako su prepoznali važnost biomase i uredili zakonodavni okvir koji regulira proizvodnju energije iz biomase. Zakonom o šumama omogućeno je da se šumsko zemljište koristi za proizvodnju biomase kao novog energenta za potrebe sadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za što postoji veliki interes na tržištu. Drvenaste kulture kratkih ophodnji su brzorastuće vrste drveća koje se uzgajaju radi ostvarenja visokih prinosa biomase u kratkom razdoblju.