Osamnaesti međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i Dvanaesti regionalni dani sjemenara okupili su u Opatiji oko 180 stručnjaka iz zemlje i inozemstva te potvrdili status jedne od ključnih europskih platformi za raspravu o sigurnosti hrane, inovacijama i otpornosti poljoprivredne proizvodnje. U središtu događanja bila je strateška važnost sjemenarstva i rasadničarstva, dvije grane bez kojih nema stabilnog prehrambenog sustava.

Skup je otvoren obraćanjima predstavnika organizacijskih odbora i akademske zajednice, dok je u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kongres otvorio državni tajnik Tugomir Majdak. Najavio je višegodišnju potporu certifikaciji sjemena žitarica te naglasio da će sektor i dalje imati punu podršku Ministarstva.

Plenarna izlaganja donijela su pregled stanja sjemenarstva u posljednjem desetljeću, uz podatke koji pokazuju stabilan rast – ukupno certificirano sjeme u Hrvatskoj poraslo je 5,19 posto. Hrvatska se i dalje ističe u europskim okvirima: druga je u EU po proizvodnji sjemena soje, šesta po ozimom ječmu i osma po ozimoj pšenici. Time je, istaknuto je, očuvana prehrambena sigurnost kod ključnih ratarskih kultura. No, upozoreno je i na slabiju stranu priče – prema podacima HGK, vanjskotrgovinski deficit u sjemenu i sadnom materijalu prošle je godine iznosio čak 70,8 milijuna eura, što jasno pokazuje da samodostatnost i dalje nije postignuta.

Panel rasprave prvog i drugog dana otvorile su aktualne teme – od potpora i certificiranog sjemena, preko izazova u doradi i tretiranju, do novih tehnoloških rješenja koja postupno zamjenjuju kemijska sredstva. Stručnjaci su upozorili da regulatorne zabrane, poput izbacivanja fungicida tebukonazola, ubrzavaju potrebu za inovacijama. Predstavljene su i napredne PETKUS AI tehnologije za optičko sortiranje sjemena te parna dezinfekcija kao rješenje za proizvodnju bez kemije.

Rasadničarski dio kongresa bio je usmjeren na prilagodbu klimatskim promjenama. Iako se bilježi pad proizvodnje voćnih sadnica, lozni materijal, posebice Graševina, i dalje dominira uz visok udio certificiranog materijala. Naglašena je važnost očuvanja genetskih izvora, uključujući tradicijske sorte jabuka i razvoj In Vitro kultura, kao i primjena digitalnih rješenja, poput IoT sustava, koji omogućuju preciznu kontrolu uvjeta u staklenicima te povećanje otpornosti biljaka.

Značajan dio skupa bio je posvećen pravnom okviru i sustavu zaštite biljnih sorti, a sudionici su obilježili i 35 godina europskog sustava CPVR koji potiče ulaganja u nove, otpornije sorte. Predstavljene državne potpore za 2025. godinu uključuju programe jačanja konkurentnosti kroz korištenje certificiranog sjemena, uz jedinični iznos do 50 eura po hektaru za strne žitarice i prijavu putem AGRONET sustava.

Opatijski kongres još je jednom potvrdio da hrvatska agrarna znanost i industrija prate svjetske trendove, ali i da će ključni izazovi – od klimatskih ekstrema do regulatornih ograničenja i uvozne ovisnosti – zahtijevati snažnije povezivanje struke, politike i industrije. Uz potporu Ministarstva i nove investicije u inovativne tehnologije, stručnjaci poručuju da hrvatska poljoprivreda može dodatno povećati otpornost i dugoročno ojačati vlastitu prehrambenu sigurnost.