Kako uštedjeti na električnoj energiji, pitanje je na koje odgovor traže svi još od kada je struja izmišljena.
Najjednostavniji odgovor jest - pogasite sve elekrične uređaje. Penjite se stubama umjesto dizalom, dobro je i za novčanik i za tjelesno stanje, kao što je dobro i kada hodate umjesto što se vozite električnim automobilima, romobilima. Perite rublje ručno, više aktivnosti provodite za dnevnog svjetla, idite spavati s kokošima, pa žarulje neće biti potrebne, hranu čuvajte na starinske načine umjesto u hladnjacima...
Uz takvo rješenje, koje je dobro za planet i za svaki novčanik, rješenje je i da se, kako je struja potrebna za sve što je oko nas, energija troši racionalnije i da se pripazi na ono što nepotrebno guta struju. To bi otprilike značilo da pri kupnji električnih uređaja vodite računa o tome koliko im je struje potrebno za rad i da pripazite kako se njima koristite.
Pametnim navikama i energetski učinkovitim rješenjima moguće je smanjiti račune i pridonijeti zaštiti okoliša. U današnje vrijeme, kada troškovi života rastu iz mjeseca u mjesec, a posljedice klimatskih promjena postaju sve izraženije, štednja električne energije više nije samo pitanje kućnog budžeta - ona je i važan dio borbe za očuvanje okoliša. Iako mnogima može zvučati zahtjevno, stručnjaci poručuju da je smanjenje potrošnje moguće uz nekoliko jednostavnih i praktičnih koraka.
Tako, recimo, svjetla gasimo kada nismo u prostorijama, da žarulje ne svijetle bez potrebe, to se odnosi i na, recimo, zajedničke prostore u višestambenim objektima poput hodnika, podruma... Razdvojite strujne krugove za rasvjetu na više njih, za podrum posebno, može rasvjeta raditi na samo nekoliko etaža odvojeno, a ne da cijela zgrada svijetli poput Betlehema. Još bolje rješenje je da se sve tehnički riješi, postave senzori pokreta i uređaji za podešavanje vremena osvjetljenja, što je korisno za stubišta, spremišta, garaže... Volimo da nam je u domu ugodno, ali se reducirajnjem dekorativne rasvjete reduciraju i troškovi za električnu energiju. Pametna rasvjeta inovativan je pristup osvjetljenju prostora, integrirajući naprednu tehnologiju za poboljšanje funkcionalnosti i praktičnosti. Kontrolni sustavi daljinskog upravljanja rasvjetom, mobilnim aplikacijama ili glasom, pametna rasvjeta, omogućavaju prilagodbu intenziteta i boje svjetla te rasporeda paljenja i gašenja.
Nadalje, hladnjaci i zamrzivači gutači su struje, pa ih valja što rjeđe otvarati, da se ne uključuju bez potrebe kako bi uklonili toplinu koja je u njih ušla. Oni rade cijelog dana, za razliku od perilica i sušilica, koje možemo uključivati u vrijeme jeftinije struje, noću. Isto je i s bojlerima.
Perilice rublja i posuđa među najvećim su potrošačima električne energije u kućanstvu, ponajprije zbog zagrijavanja vode. Pranjem rublja na 30 °C umjesto na 60 °C može se uštedjeti znatna količina energije bez smanjenja učinkovitosti pranja. Također, preporučuje se upotreba perilica samo kada su potpuno napunjene, kako bi se maksimalno iskoristio svaki ciklus. Ako je moguće, rublje je najbolje sušiti prirodno umjesto u sušilici. Osim što štedi energiju, takav način sušenja često je nježniji prema tkaninama.
Prilikom kupnje novih kućanskih uređaja važno je obratiti pažnju na energetsku oznaku. Uređaji s klasama A++ ili A+++ troše znatno manje električne energije, što dugoročno rezultira nižim računima i manjim utjecajem na okoliš. Iako su početna ulaganja ponekad veća, razlika se često isplati već za nekoliko godina korištenja.
Grijanje i hlađenje čine jedan od najvećih troškova u kućanstvima. Stručnjaci savjetuju da se tijekom zime temperatura u prostorijama održava na 20 - 21 °C, a ljeti optimalna temperatura iznosi 24 - 25 °C. Svaki dodatni stupanj zagrijavanja ili hlađenja povećava potrošnju električne energije za pet do deset posto. Redovito održavanje klima-uređaja i sustava grijanja također pridonosi učinkovitijem radu. Zapušteni filtri i neodržavani uređaji troše više energije i pružaju slabije rezultate. Dodatno, dobra toplinska izolacija objekta pomaže u zadržavanju topline zimi i hladnoće ljeti, čime se smanjuje potreba za stalnim uključivanjem uređaja.
Ušteda električne energije nije kompliciran proces niti zahtijeva velika ulaganja. Riječ je o promjeni navika koje svatko može uvesti u svakodnevni život: gašenje svjetla, isključivanje uređaja, optimalno grijanje i hlađenje te pažljiv odabir novih uređaja. Kada sve te male mjere zbrojimo, rezultat može biti iznimno velik i za kućni budžet i za planet. Smanjenje potrošnje energije donosi dvostruku korist: financijsku i ekološku. Ako svatko od nas napravi svoj dio, zajednički možemo pridonijeti smanjenju emisija, zaštiti resursa i stvaranju održivije budućnosti.