Grijanje zgrada jedan od najvećih izvora potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova u sektoru zgradarstva. U stambenim i poslovnim objektima upravo na grijanje otpada pozamašan dio ukupne potrošnje energije. Zbog toga je ušteda grijanja jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje troškova i zaštitu okoliša.

Za one koji se pripremaju graditi kuću valja ju projektirati tako da je većina dnevnih prostorija smještena na južnoj strani kako bi maksimalno iskoristili Sunčevo zračenje za zagrijavanje prostora, ali i za prirodnu rasvjetu. Na južnoj strani kuće prozori bi trebali biti najveći, a na sjevernoj strani trebaju biti manji kako bi se spriječili toplinski gubici. Na sjevernoj strani kuće treba smjestiti kuhinju, hodnike, spavaće sobe, kupaonice i ostave.

Već samim položajem uštedjeti se može od početka, a za one koji žive u već izgrađenim zgradama mogu se okrenuti k mjerama koje se i sufinanciraju.

Toplinska izolacija prvi je korak prema uštedi. Kvalitetna toplinska ovojnica zgrade najvažniji je faktor u smanjenju gubitaka topline. To uključuje: fasade s dovoljno debelim slojem izolacije (npr. 12 – 20 cm za niskoenergetske objekte), krovove i tavane, koji često izazivaju i do 30 % toplinskih gubitaka, podove i podrume, koji također pridonose ukupnim gubicima energije. Investicija u toplinsku izolaciju u pravilu se isplati za nekoliko godina kroz znatno niže račune za grijanje.

Kvalitetna stolarija i sprječavanje propuha igraju veliku ulogu. Zamjena starih prozora i vrata energetski učinkovitima (s troslojnim staklima i niskim koeficijentom prolaza topline) sprječava neželjene toplinske mostove i povećava komfor stanovanja. Brtvljenje spojeva i ugradnja roleta ili brtvila dodatno smanjuje gubitke topline. Prema informacijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti noću kako bi se spriječio gubitak topline iz kuće. Rolete, navodno, mogu smanjiti gubitak topline i do 10 %.

Efikasnije korištenje energije znači plaćati manje troškove, a živjeti kvalitetnije. Nemojte pregrijavati stambeni ili poslovni prostor. Optimalna temperatura u grijanim prostorijama je 20 stupnjeva C.

U HEP Toplinarstvu savjetuju da radijatori ne smiju biti zaklonjeni zavjesama i namještajem. Sušenjem rublja na radijatoru praktički prekidate grijanje. Pokriven i zaklonjen radijator je izoliran i nema pravog učinka.

Nadalje, modernizacija sustava grijanja je nešto što treba ozbiljno uzeti u obzir. Zastarjeli sustavi grijanja često rade s niskom učinkovitošću. Modernizacijom je moguće postići velike uštede: ugradnjom kondenzacijskih plinskih kotlova ili toplinskih pumpi, zonskom regulacijom i termostatskim ventilima za preciznu kontrolu temperature, ugradnjom pametnih sustava upravljanja, koji automatski prilagođavaju rad sustava prema vanjskim uvjetima i navikama korisnika.

Korištenje obnovljivih izvora energije odavno nisu novotarija na tržištu. Integracija solarnih toplinskih kolektora može znatno smanjiti potrošnju fosilnih goriva i troškove grijanja. Takvi sustavi često se kombiniraju s niskotemperaturnim grijanjem (podno ili zidno grijanje) radi maksimalne učinkovitosti.

Važna je i promjena ponašanja korisnika. Čak i jednostavne mjere mogu donijeti znatne uštede. Pa tako se može čuti da smanjenje temperature prostora za samo 1 °C može uštedjeti i do 5 ili 7 % energije. Valja redovito prozračivati, ali kratko i intenzivno, umjesto dugotrajnog držanja prozora odškrinutima. Održavanje sustava grijanja u optimalnom stanju (npr. odzračivanje radijatora).

Može se zaključiti da ušteda grijanja u zgradarstvu nije samo pitanje komfora već i važan korak prema energetskoj neovisnosti, manjem opterećenju okoliša i nižim troškovima za građane i poduzeća. Kombinacijom građevinskih mjera, tehnoloških rješenja i odgovornog ponašanja korisnika moguće je ostvariti znatne uštede i poboljšati kvalitetu života.