Kopački rit
Održivi turizam vjetar u leđa ekogospodarskom modelu
Turizam temeljen na prirodi kao dominantan oblik putovanja
Ekološki turizam, poznat još kao "održivi" turizam, nastoji očuvati okoliš te lokalnu zajednicu uključiti u turističke aktivnosti, zbog čega, posljedično, dolazi do ekološkog, ali i gospodarskog razvoja. Slavonija i Baranja idealno je područje za ekološki turizam, pogotovo u vrijeme takozvanog masovnog turizma, koji svakoga ljeta gledamo na jadranskoj obali. Sada se pojavila potreba za održivijim putovanjima, u sferi putnika i turista, kao i u sferi djelatnika i pružatelja turističkih usluga.
Priroda ima veliko značenje za normalnu funkcionalnost života ljudi, pa je turizam temeljen na prirodi važno pretvoriti u dominantan oblik putovanja. I to se u Slavoniji i Baranji polako, ali sigurno, mijenja nabolje. U Hrvatskoj djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, a broj bi mogao biti i veći. Na području Osječko-baranjske županije 140 je pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, više nego, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prednosti prirode treba iskoristiti. Baranja je tako među vodećim regijama u Hrvatskoj po bogatstvu ribolovnih voda, pa nije rijetkost da u nju gosti dolaze isključivo zbog ribolova na nekoj od tamošnjih stajaćica, kanala ili Dunavu odnosno Dravi, što je i jedan od sadržaja vlasnika smještajnih kapaciteta. Treba podsjetiti i na Somijadu - natjecanje u lovu soma, koja se svake godine održava na Topoljskom dunavcu, popularnom Puškašu, i koja privlači ribiče iz cijele Hrvatske.
Lov je pak posebna priča, no podatke o većini lovaca iz raznih dijelova svijeta posjeduju Hrvatske šume, koje gospodare najvećim lovnim prostranstvima. Iako lovni i ribolovni turizam uvelike ovise o geografskim obilježjima županija, zabilježen je relativno mali broj pružatelja usluga čak i u županijama koje imaju geografske predispozicije za njihov razvoj, pa je poželjan njihov daljnji razvoj sukladno s turističkim trendovima, a za koji je potrebno osigurati koherentan pristup u suradnji s koncesionarima i pružateljima usluga, uključujući lokalne udruge.
Sve veći broj turista nužno treba i ekološku proizvodnju, i tu Hrvatska uistinu ima puno rezerve. Treba promišljeno ići prema naprijed, uklanjajući probleme i fokusirati se na poboljšanje ekološke proizvodnje. Usprkos prirodnim resursima, izvrsnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede, a taj jaz u korist potrošnje hrane lani je iznosio 2,1 milijardu eura.
Istovremeno, višedesetljetni odnos prema poljoprivredi pozicionirao je Hrvatsku pri dnu ljestvice europskih zemalja po proizvodnji i izvozu hrane. Izvozom hrane od 803 eura po stanovniku Hrvatska znatno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe. Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta, stoji u nedavnom izvješću Ekonomskog instituta Zagreb. Ekološka proizvodnja hrane na svjetskim tržištima bilježi snažan rast koji je izravno povezan s povećanom potražnjom za ekološkim proizvodima. Kada je riječ o Hrvatskoj, od 2013. do 2023. godine zabilježen je kontinuirani rast broja ekoloških poljoprivrednih subjekata, s 1608 na 6274, kao i prerađivača, sa 181 na 421.
Rješenja za poboljšanje ekoproizvodnje i ekoturizma ima. Rastuća potražnja na svjetskim tržištima “nudi” se domaćoj ekološkoj proizvodnji hrane. Pritom su preduvjeti povećanja ekološke proizvodnje znatno veća ulaganja u tom sektoru, i u proizvodne kapacitete, i u ljudske resurse, zaštita domaćih proizvođača od uvoza sumnjive kakvoće po “damping” cijenama, kao i primjena najboljih svjetskih praksi u proizvodnji.
