Hrvatska industrija ulazi u novo razdoblje – digitalizacija i inovacije temelj su buduće konkurentnosti
Obrambeni sektor kao putokaz: 60 % tvrtki na međunarodnim je tržištima
Proizvodnja u malim serijama, nedostatak kvalitetne i obrazovane radne snage, troškovi rada, nedostatak strategije digitalne transformacije i spor tempo automatizacije ključne su prepreke rastu produktivnosti hrvatske industrije, koja po zaposlenome zaostaje za europskim prosjekom, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na konferenciji “Vrijeme je za industriju”.
- Na produktivnost utječe to što je nama bruto dodana vrijenost po zaposlenom znatno manja od prosjeka EU, u odnosu prema Sloveniji smo na 58 posto. To znači da naši proizvodi u prerađivačkoj industriji imaju nižu razinu dodane u vrijednosti od proizvoda ostatka EU-a. Zašto? Već dugo godina imamo nisku stopu ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije, i to je problem i EU-a i Japana, a tu su Amerika i Kina otišle daleko iznad prosjeka Europe - navodi Radoš.
Dodao je da će rast minimalne plaće definitivno utjecati na pad broja zaposlenih u kožarskoj i tekstilnoj industriji, koje posljednjih 15-ak godina bilježe trend pada broja zaposlenih jer se ni jedna zemlja u Europi nije uspjela othrvati jeftinijem trošku rada iz Azije.
Inovacije i digitalizacija
Konferencija “Vrijeme je za industriju” održava se treću godinu zaredom u organizaciji HGK-a, a ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da su tim konferencijama uspjeli razbiti mit o tome da Hrvatska nema industriju. Ona je prilično diversificirana i zapošljava 17 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, podsjeća Šonje, no dodaje da problem postoji, a koncentriran je u činjenici da je produktivnost razmjerno niska, iako ta generalna ocjena ne vrijedi za sve.
- Hrvatska industrija ima dio relativno zastarjele gospodarske infrastrukture, koja je koncentrirana u industrijama niže dodane vrijednosti. S druge strane, postoje grane i poduzeća koji se tehnološki razvijaju i koji su u proizvodnjama veće dodane vrijednosti. Uza sve vezano uz energetiku, tu je i industrija električne opreme, pića, nemetalnih minerala, građevnog materijala... To su industrije koje su u zoni od 60 tisuća eura po zaposlenom nadalje, što je i u nekim europskim okvirima prilično značajno - ističe Šonje.
Prema pokazateljima inovativnosti i digitalizacije, dodaje, domaća industrija zaostaje za svojim europskim orijentirima, pa se ne možemo uspoređivati ni s Austrijom, ni s Njemačkom, ni s Italijom, pa ni sa Slovenijom.
- U idućih nekoliko godina poticanje inovacija i digitalizacija bit će ključno da se Hrvatska industrija transformira. Za to su potrebni dobra poslovna klima, moderan i agilan menadžment te kapital. Prema sadašnjem stanju na hrvatskom tržištu, prilično sam uvjeren da će i kapitala i znanja biti. Mislim da u sljedećih pet do deset godina slijedi strukturna transformacija veća od bilo čega što smo vidjeli u posljednjih nekoliko desetljeća - poručio je Šonje.
Dodao je da će najinteresantnije dionice u regiji biti upravo dionice kompanija koje su u segmentu digitalizacije i kvalitete upravljanja otišle najdalje, a to se već može vidjeti kod kompanija koje su provele javnu ponudu dionica i izlistale se na Zagrebačkoj burzi.
Prema istraživanju HGK-a o produktivnosti, tehnološkoj opremljenosti i digitalnoj zrelosti hrvatske industrije, tek se svaka treća tvrtka koristi digitalnim alatima za planiranje proizvodnje, a velika većina ih i dalje planira “ručno”. Oko digitalne transformacije puno se teoretizira, ali zapinje se kod prelaska s riječi na djela.
Investicija, a ne trošak
- Digitalna transformacija nije trošak, ona je investicija. Osigurava veću produktivnost i globalnu konkurentnost, što su preduvjeti za održiv industrijski rast i izvoznu snagu - istaknula je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac.
Navodi da se umjetna inteligencija zasad slabo koristi u proizvodnim procesima, a digitalni alati uglavnom nisu povezani u jedinstven sustav, pa podatci i procesi ne teku glatko. Rješenja se često uvode stihijski, bez jasnih strategija. Kao “svijetli primjer” produktivnosti navela je hrvatsku obrambenu industriju, u kojoj se u suradnji s Ministarstvom obrane provodi njezino “mapiranje”, a do sada se odazvalo više od 140 tvrtki. Njih više od 60 posto već posluje na međunarodnim tržištima, a trećina je uključena u razvoj naprednih tehnologija - od robotike do novih materijala.
Načelnica sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva Nera Pavić kazala je da, prema najnovijim statističkim podatcima, udio prerađivačke industrije u hrvatskom BDP-u iznosi oko 17 posto, a zapošljava više od 230 tisuća radnika. Ako se tome dodaju energetika, građevinarstvo i širi industrijski sektor, dolazi se do gotovo četvrtine ukupnog BDP-a. Ministarstvo gospodarstva, zaključuje, ulaže dodatne napore kako bi se dogodio zaokret u industriji te se radi na novom nacionalnom planu za razvoj industrije.
