U prvoj polovini ove godine prosječna cijena električne energije za kućanstva u zemljama Europske unije ostala je uglavnom stabilna na 28,72 eura za 100 kWh, a u istom su razdoblju cijene plina za kućanstva pale za 8,1 posto.

To su podaci Eurostata, koji navodi kako se time nastavlja razdoblje stabilnosti cijena, iako su cijene još uvijek znatno iznad razina prije energetske krize 2022. godine.

Udio poreza i pristojbi u računima za električnu energiju povećao se s 24,7 posto u drugoj polovini 2024. na 27,6 posto u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Rezultat toga je da se smanjenje cijena električne energije prije oporezivanja još nije odrazilo na konačnim cijenama za potrošače.

U cijenama električne energije za kućanstva u EU vidljive su goleme razlike. Tako je Njemačka u prvom polugodištu 2025. zabilježila najviše cijene električne energije s 38,35 eura po 100 kWh, a slijede Belgija s 35,71 eura i Danska 34,85 eura. Nasuprot tome, najniže cijene zabilježene su u Mađarskoj s 10,4 eura, Malti s 12,44 eura i Bugarskoj s 13 eura. U usporedbi s prvim polugodištem 2024. najveća smanjenja cijena zabilježena su u Sloveniji za 13,1 posto, Finskoj za 9,8 posto i Cipru za 9,5 posto.

Izraženo u standardu kupovne moći (PPS) cijene električne energije bile su najviše za kućanstva u Češkoj, Poljskoj i Italiji, a najniže cijene zabilježene su na Malti, u Mađarskoj i Finskoj. U Hrvatskoj je cijena električne energije izražena prema PPS-u iznosila 21,03 eura za 100 kWh, što je najviše u našem najbližem okruženju, osim Italije, gdje cijena električne energije za 100 kWh iznosi 34,4 eura.

Što se pak plina tiče, u prvoj polovini 2025. cijene su se za kućanstva u EU-u smanjile s 12,44 eura u drugoj polovini 2024. na 11,43 eura po 100 kWh, što je smanjenje od 8,1 posto i što upućuje na povratak na sezonske fluktuacije cijena plina, karakteristične za razdoblje prije energetske krize 2022. Postotak poreza i pristojbi u konačnim cijenama plina blago se povećao s 30,0 posto u drugoj polovini 2024. na 31,1 posto u prvoj polovini 2025., što upućuje na daljnje smanjenje subvencija, uglavnom u obliku smanjenja poreza.