Prema najnovijim informacijama o prodaji električnih automobila u Hrvatskoj, u prvih devet mjeseci realizirano je samo 763 ugovora, što čini udio od 1,4 posto u ukupnoj ovogodišnjoj hrvatskoj prodaji, koja je inače dosegnula više od 55.000 registracija. Apsolutni električni lider je Tesla, koji je zabilježio 198 registracija, slijedi kineski BYD s 90 te Volkswagen s njih 87. Neke od prodajnih vedeta kao što su to Opel, Suzuki ili Toyota nisu imali u tom razdoblju ni jednu električnu registraciju, Dacia samo dvije, ali su zato premium brendovi poput Porschea, BMW-a i Mercedesa zajedno prešli granicu od 100 prodanih automobila.

Pogrešan model

Analiza pokazuje da je najmanje polovina ovogodišnjih električnih registracija učinjena s automobilima što znatno nadilaze snagu standarda prosječne hrvatske obitelji, točnije s najskupljim automobilima koje priznaje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Poticaji se naime dijele za vozila koja ne prelaze vrijednost od 50.000 eura bez iznosa poreznih davanja.

Osim što je manje od 85 električnih registracija mjesečno podbačaj koji bismo mogli definirati i kao potpunu propast tranzicije prema električnoj mobilnosti, opet se kao problem javlja socijalna neosjetljivost programa. Za kupnju električnih automobila ove se godine nisu uopće uvažavali pojedinci, nego isključivo "pravne osobe". Maksimalan iznos poticaja za električne automobile iznosio je do 9000 eura. Inače Fond je ove godine za kupnju električnih automobila, kao i onih na dvostruki pogon - električni i klasični - te bicikle osigurao 21,2 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u proteklih je deset godina uložio 63,6 milijuna eura nepovratnih sredstava za kupnju oko 12.000 takvih vozila, što je jako slično onom što se brojem registracija događa i ove godine.

BRUNO JOBST

Iako isticanje milijuna i tisuća može imati "vau efekt", istina je sasvim suprotna. S obzirom na broj električnih vozila na hrvatskim cestama, razvidno je da ni do kakve zelene tranzicije ne dolazi jer na hrvatskim cestama ima najviše "jedan jedini posto" automobila na struju. Što je, realno govoreći, beznačajni postotak. Zna li se da je većina njih brenda Tesla, jasno je da hrvatski Fond potiče kupnju skupih, unutar standarda koji dominira kod većine i - pomalo ekscentričnih automobila. Naravno, nisu za sve krivi Fond i njegovi nedovoljno socijalni potezi, nešto se pita i proizvođače čiji su električni automobili znatno skuplji od klasičnih. Poticaji bi, dakle, na nekakvoj globalnoj razini trebali biti usmjereni i prema njima kako bi krajnji kupac bio u povoljnijoj situaciji.

Neiskorišten potencijal

S obzirom na to da su vlade dviju najjačih hrvatskih stanaka, SDP-a i HDZ-a, u tih 11 godina podržale aktualni, ni u kom slučaju socijalno i ekološki poticajni model, što misle o tim poticajima i zelenoj tranziciji prometa upitali smo - Možemo! To više jer riječ je o stranci u čijim su temeljnim programima ugrađene zelene politike.

PIXSELL

- Dugo već pokušavamo potaknuti promjenu modela podjele poticaja za električne automobile, iznijela sam naše stavove i na saborskim raspravama, nažalost, uzalud. Ne uvažavaju drukčije, prema našim izračunima mnogo svrhovitije prijedloge koji bi istinski imali jako važnu ekološku komponentu. Fond dijeli milijune bez ikakvog smisla, sve do apsurdnih situacija u kojima poticaje dobiva najbogatiji dio društva. Umjesto da u gradovima ili na otocima smanjimo emisiju CO2 i uvedemo naš model prema kojem će, uvažavajući određene socioekonomske parametre, poticaje dobiti mlade obitelji, Fond nagrađuje kupce Tesli i sličnih skupocjenih marki - istaknula nam je Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo u temi koja problematizira svrhovitost modela dijeljenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji provodi programe sufinanciranja kupnje energetski učinkovitih vozila.

- Naš je prijedlog vrlo realan i jednako toliko koristan. Razradili smo ga sa stručnim osobama, kao i s onima koji bi po nama bili njegovi korisnici. To su ponajprije taksi-službe i gradske dostave. Znamo da su za taksi-službe namijenjena posebna sredstva, no držimo da je dio tih milijuna koji ide prema ostalima, dakle dominantno kupcima skupocjenih automobila, besmislen i uvredljiv. Sredstva bi trebalo okrupniti i dodatno osnažiti elektrifikaciju istaknutih korisnika. Oni dnevno prelaze velik broj kilometara, najviše u urbanim sredinama, a dužni su i često obnavljati vozni park. Na taj bi se način ekološki moment nekoliko puta multiplicirao u odnosu prema današnjem modelu dijeljenja novca - istaknula nam je Benčić.