Završetkom glavnog dijela turističke sezone broj nezaposlenih kratkotrajno se blago povećao, dijelom zbog prijavljivanja na burzu rada ugostiteljskih djelatnika zbog isteka ugovora o radu, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 6408 osoba iz sektora ugostiteljstva i hotelijerstva.

U HZZ-u pojašnjavaju da se u evidenciji nezaposlenih osoba ne bilježi porast prijava u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, već se ističe "isti sezonski obrazac kao i prethodne godine".

“Tako je u kolovozu 2025. evidentirano 6408 nezaposlenih osoba u navedenoj djelatnosti, što je približno 13 posto manje nego u kolovozu 2024. godine, kada ih je bilo 7361", navode u HZZ-u.

S obzirom na to da je Državni zavod za statstiku nedavno objavio da je krajem kolovoza zabilježen pad broja zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu za 1,6 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, u HZZ-u pojašnjavaju da podaci DZS-a upućuju na zaključak da "dio radnika izlazi iz tog sektora, ali ne prelazi u nezaposlenost, nego u druge djelatnosti, neaktivnost, inozemstvo i sl." Zbog toga je zabilježen pad broja zaposlenih u tim sektorima, ali ne i istodoban rast nezaposlenosti. Štoviše, ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj u međuvremenu je smanjen. Naime, krajem kolovoza zbog završetka udarnih turističkih mjeseci broj nezaposlenih blago je skočio na 75 i pol tisuća osoba, pa je i stopa nezaposlenosti blago porasla s 4 na 4,1 posto, no već krajem rujna broj nezaposlenih pao je na 74.159 osoba, ponajprije zbog zapošljavanja u sektoru obrazovanja zbog početka školske godine.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić navodi da je povećanje prijava na burzu rada u rujnu "stara boljka hrvatskog turizma" jer velika većina poslodavaca ne može zadržati radnike tijekom zime i do početka predsezone, odnosno do Uskrsa, iako će mali broj ugostitelsjkih djelatnika možda biti kratkotrajno angažiran tijekom adventa te božićnih i novogodišnjih blagdana u prosincu.

To potkrepljuju i podaci HZZ-a prema kojima trenutačno na burzi rada gotovo da i ne postoji potražnja za konobarima, kuharima i sobaricama, a ta zanimanja s dolaskom jeseni nisu ni među prvih pet preferencija poslodavaca. Prema podacima HZZ-a, najveća potražnja za radnicima je u sektoru obrazovanja (4886), zatim u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (2937), u prerađivačkoj industriji (2647), građevinarstvu (1623) i trgovini (1532).

Prosječna plaća u ugostiteljstvu tako je za 20-ak posto niža od državnog prosjeka i od nje se ne može živjeti, navodi Andrić, pa kvalificiranu domaću radnu snagu zamjenjuje nekvalificirana ili nisko kvalificirana radna snaga koju dovode agencije za posredovanje u zapošljavanju, a paradoksalno je da naš turizam, koji potiče rast gospodarstva, na svojim leđima svake sezone iznose radnici u hotelima, kampovima i restoranima.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske stoga će u pregovorima o minimalnoj plaći za iduću godinu tražiti da ona iznosi 1050 eura bruto, a konačna odluka bit će poznata do kraja listopada, do kada bi Vlada trebala utvrditi minimalac za 2026. godinu. Andrić kaže da su tražili i isplatu 13. plaće u ugostiteljstvu, no Hrvatska udruga poslodavaca predložila je da ona bude isplaćena kroz neoporeziva davanja tako da na kraju, kaže, ništa nije postignuto. Neusklađivanje plaća po složenosti poslova u ugostiteljstvu s minimalnom zakonskom plaćom u RH u konačnici pogoduje isključivo stranim radnicima, upozorava Andrić, koji se u Hrvatskoj zadržavaju kratkotrajno, imaju gotovo nikakve ili minimalne troškove života jer im poslodavac plaća smještaj i hranu i time ga (opet paradoksalno!) koštaju više nego što bi ga koštali domaći radnici.