U borbi protiv emisija stakleničkih plinova koji onečišćuju okoliš i time negativno djeluju na ljudsko zdravlje te utječu na klimatske promjene koje se kreću između krajnosti, od ekstremnih suša do razornih oluja i poplava, već se godinama potiče upotreba obnovljivih izvora energije.

Za razliku od fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin), oni su ekološki prihvatljiviji jer proizvode malo ili nimalo štetnih emisija, izvori su energije koji se prirodno obnavljaju i ne iscrpljuju se korištenjem. Glavne vrste obnovljivih izvora energije su: Sunčeva (solarna) energija, koja se dobiva pretvaranjem Sunčeve svjetlosti u električnu energiju s pomoću fotonaponskih ćelija (solarnih panela), a može se koristiti i za zagrijavanje vode; energija vjetra, koja se s pomoću vjetroturbina pretvara u električnu energiju; hidroenergija (vodna energija), najstariji i najrašireniji obnovljivi izvor, a iskorištava snagu tekuće vode (rijeke, brane) za pokretanje turbina; biomasa, koja se dobiva iz organskih materijala poput drva, biljnih ostataka, stajskog gnoja ili biootpada, a može se koristiti za proizvodnju topline, električne energije ili biogoriva (npr. biodizel); geotermalna energija, koja iskorištava toplinu iz unutrašnjosti Zemlje, obično za grijanje prostora ili proizvodnju električne energije; energija valova i plime/oseke, koja koristi kretanje mora i oceana za stvaranje električne energije, no još je u fazi razvoja i manjoj primjeni.

U posljednje se vrijeme dosta govori o geotermalnoj energiji, koja u Hrvatskoj ima znatan potencijal, no nije iskorištena u punoj mjeri. Geotermalna energija je toplina iz unutrašnjosti Zemlje, najčešće se koristi za grijanje, poljoprivredu (staklenike i plastenike), dobivanje električne energije i izgradnju toplica, s kojom je povezan turistički razvoj. Prednost je geotermalne energije to što je proizvodnja električne energije neprekidna i ne ovisi ni o kakvim uvjetima, poput količine sunca ili vjetra. K tome geotermalna elektrana ne zauzima velik prostor, primjerice, u odnosu prema solarnoj elektrani iste priključne snage zauzima deset puta manju površinu. Također, nema zagađenja okoliša ni otpada koji bi trebalo zbrinjavati. Hrvatska leži na geološki aktivnom području, a posebno se to odnosi na Panonsku nizinu, gdje postoje prirodni rezervoari toplih voda u podzemlju – idealni za geotermalne sustave. Slavonija ima najveći broj geotermalnih bušotina u Hrvatskoj i golem potencijal za razvoj održive energije, grijanja i poljoprivrede. Iskorištavanje tog potencijala moglo bi znatno pridonijeti kvaliteti života i razvoju lokalnog gospodarstva. Hrvatska ima više od 30 identificiranih geotermalnih izvora, a u panonskom dijelu geotermalni gradijent visok je, što znači da se temperatura brže povećava s dubinom. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta na području Republike Hrvatske veća je čak 60 posto od europskog prosjeka. Najveći su izazov za korištenje te energije visoki početni troškovi istraživanja i bušenja, kao i potrebna tehnologija. Istražne bušotine postoje ili se pripremaju kod Slatine, Virovitice, Osijeka, Vinkovaca, Babine Grede...

- Projekti obnovljivih izvora energije su imperativ i dio energetske strategije Republike Hrvatske. Uvijek su i bili, međutim, proteklih nekoliko godina posebno su dobili na važnosti zbog stvari koje su se dogodile. Energetska sigurnost prije svega znači dostupnosti i dostatnost vlastite energije - rekao je državni tajnik Vedran Špehar u povodu bušenja prve istražne geotermalne bušotine tvrtke ENNA Geo u Babinoj Gredi u kolovozu ove godine.