Kada im se prije mjesec dana pokvario osobni automobil star 18 godina, supružnici Marija i Robert potražili su savjet stručnjaka. "Savjetovali su nas da kupimo novi automobil, jer će nas popravak skupo stajati. Krenuli smo obilaziti banke u potrazi za povoljnim kreditom i naišli na brojna pitanja koja nismo očekivali", priča Robert. Koliko imate godina i koliki je iznos vaše plaće, bila su najčešća pitanja u bankama. Naši sugovornici imaju 55 odnosno 60 godina i u nekim su im bankama rekli da su prestari za podizanje dugoročnog kredita, a i njihove prosječne plaće nisu ih baš zadovoljile, dodaje Marija.

Na ruku im ne ide ni činjenica da su od 1. srpnja stupili na snagu novi uvjeti za kreditiranje potrošača. Pravila su stroža, a kredit je teže dobiti nego do sada - sukus je tih promjena. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) poručuju da su nove mjere uvedene kako bi se osigurala bolja zaštita potrošača i spriječilo prekomjerno zaduživanje. U svakom slučaju, nove mjere utječu na način na koji banke odobravaju nove kredite.

Uvjeti

Ako želite podignuti kredit, morate poznavati osnove terminologije kreditiranja. Dva su bitna pojma: DSTI (dugoročna solventnost potrošača) i LTV (omjer vrijednosti kredita). Novi uvjeti kreditiranja uključuju ograničenje DSTI na 45 posto (za stambene) ili 40 posto (gotovinski krediti), a LTV ne smije prelaziti 90 posto. Maksimalno trajanje stambenih kredita je 30 godina, a gotovinskih kredita do 10 godina.

To znači da kod stambenih kredita mjesečna rata ne smije biti veća od 45 posto netoprihoda kupca. Kod gotovinskih i nenamjenskih kredita limit je postavljen na 40 posto netoprihoda. Banka ne smije odobriti stambeni kredit koji prelazi 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da kupac mora osigurati najmanje 10 posto vlastitih sredstava. Regulira se i maksimalno trajanje kredita. Stambeni krediti najduže mogu trajati 30 godina, a gotovinski najduže 10 godina. No, postoje izuzeća vezana za izvanredne situacije. Tako banke mogu odobriti do 20 posto stambenih kredita u kvartalu izvan zadanih limita, uz strogu internu procjenu.

Riječ je o strožim pravilima kreditiranja kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača. Cilj je usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost. HNB je u ožujku donio odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača. Ta je odluka stupila na snagu 1. srpnja, kao i odluka o iznimkama. U HNB-u objašnjavaju dopuštene izinimke: "Banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita, mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja. Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe", ističu.

GOJKO MITIĆ

Ukupan dug ključan

Iz HNB-a napominju da je ukupan dug potrošača banci ključan za izračun omjera DSTI, koji pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka potrošač izdvaja za otplatu duga. "U ukupan dug uključuju se sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama iz ranije ugovorenih kredita, uključujući novi kredit koji namjerava podići, kao i sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate. Dug obuhvaća i korištenje prekoračenja po tekućem računu te kredite po kreditnim karticama, no ne uključuje mjesečnu potrošnju putem kartica s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice), osim obročne otplate. Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga", objašnjavaju u HNB-u.

Navode i primjer stambenog kredita na 25 godina, uz kamatnu stopu od četiri posto, koji podiže bračni par s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2.500 eura, pri čemu vrijednost stambene nekretnine iznosi 240.000 eura. Najviši dopušteni mjesečni anuitet kredita može biti 1.125 eura, to jest 45 posto od 2.500 eura. S obzirom na to da je iznos kredita ograničen na najviše 90 posto vrijednosti nekretnine, tada maksimalni iznos kredita doseže 216.000 eura. Tako, navode iz HNB-a, uzimajući u obzir oba ograničenja, uz rok otplate od 25 godina, ograničavajući je kriterij DSTI omjer te je najveći mogući iznos kredita 213.135 eura. Dodaju da bi uz produljenje roka otplate najveći iznos kredita, s obzirom na ograničenje DSTI omjera, mogao biti 235.644 eura. No, za nekretninu čija je vrijednost 240.000 eura ograničenje predstavlja LTV omjer, pa zbog toga iznos kredita ni uz rok otplate od 30 godina ne može biti veći od 216.000 eura.

BRUNO JOBST

Pogoršana naplativost

Iz HNB-a su i prije upozoravali na vrlo brzi rast prvenstveno gotovinskih kredita, pa je tako godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala s 3,6 posto krajem 2022. godine na 15,9 posto krajem 2024. godine, a naplativost tih kredita relativno se brzo pogoršava. U segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine. Vrijeme od najave novih mjera do njihova uvođenja obilježio je snažan skok stambenog kreditiranja, što se, osim padu kamatnih stopa, dijelom može pripisati i želji građana da izbjegnu najavljene pooštrene mjere te podignu kredit prema "labavijim" uvjetima.

Prema podacima HNB-a, u prvom kvartalu 2025. isplaćeno je oko 5.300 novih stambenih kredita, 29 posto više no u isto doba lani, a zbog pada kamatnih stopa značajan je i porast ponovnih sporazuma, uključujući refinanciranja kredita. Istovremeno, ukupan iznos glavnica novih kredita koje su isplaćene u tom razdoblju iznosi oko 650 milijuna eura, što je rast od opribližno 50 posto u odnosu na 430 milijuna eura isplaćenih u istom razdoblju lani. Time je prosječna isplata po kreditu porasla na 123 tisuće eura, što je povećanje od 16,6 posto u odnosu na 105,4 tisuća eura iz prvog tromjesečja 2024. Snažan rast novoodobrenih stambenih kredita dodatno je ubrzao u travnju, u kojem je ugovoreni iznos dosegnuo 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku.