HUP upozorava: Novi prag od 15.000 eura u javnoj nabavi guši poduzetnike. Jedan od najstrožih zakona u EU?
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava kako prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje.
Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.
Dok EU, stoji u priopćenju HUP-a, propisuje pragove od 221.000 eura za robu i usluge te više od pet milijuna eura za radove, Hrvatska bi ovim prijedlogom postala iznimka, s pravilima gotovo deset puta strožima od europske prakse.
"Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim bi se izmjenama postigao suprotan učinak, a to su rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, naručitelji su proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od čega je više od 13.270 nabava s vrijednošću preko 15.000 eura.
U HUP-u ukazuju na primjere iz drugih članica EU-a koji pokazuju da se pragovi za jednostavne nabave postavljaju višestruko više - u Sloveniji do 40.000 eura za robu i usluge te do 80.000 eura za radove, a u Austriji do 143.000 eura.
"Činjenica da značajan broj članica EU-a ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15.000 eura, jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU-ovom praksom. Uvođenje obveze javne objave za sve postupke jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura ne samo da narušava načelo proporcionalnosti, nego i hrvatske naručitelje i ponuditelje ponovno stavlja u podređeni položaj naspram kolega u ostatku EU", smatra HUP.
Upozorava da Hrvatska već sada ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU-u te da nema opravdanja za dodatno administrativno opterećenje.
Poslodavci smatraju da se transparentnost i odgovornost mogu jačati na puno učinkovitiji način - kroz digitalne alate za e-naručivanje, otvorene registre ugovora te kroz revizijske i nadzorne mehanizme koji uzorkovanjem provjeravaju rizike kod manjih nabava.
Uvođenje praga od 15.000 eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove umjesto brze nabave osnovnih potrepština moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete, smatra HUP
Javna nabava u Hrvatskoj čini gotovo 13 posto BDP-a, a vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi 14 posto od svih sklopljenih ugovora.
HUP upozorava i da predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi i dalje ne rješavaju pitanje nelojalne konkurencije kompanija iz trećih zemalja.
Poslodavci naglašavaju da će uvođenje praga od 15.000 eura zapravo značiti da će umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći do zagušenja sustava. Poduzetnici će se suočiti s time da moraju ulagati resurse u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora.
Ministarstvo gospodarstva ovim putem očituje se na netočno utvrđene činjenice navedene u tekstu objavljenom 1. rujna 2025. u HINA-i, a koji se odnose na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016).
Prije svega, ističemo da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u EOJN RH i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora. Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog Zakona.
Netočna je tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove s 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.
Također, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava.
Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup.
Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije.
Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu.
Za sva eventualna dodatna pojašnjenja Ministarstvo gospodarstva stoji u potpunosti na raspolaganju te vjerujemo da će buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama.
