Europski izvoznici strahuju od novih carina od 30 posto koje je od 1. kolovoza najavila američka administracija. No, uz to što bi njihova roba na američkom tržištu mogla drastično poskupjeti zbog carina, kao prijetnju svojoj konkurentnosti vide i tečaj, odnosno jačanje eura prema dolaru.

Kada jača valuta izvoza, u ovom slučaju euro, tada roba u toj valuti postaje skuplja za zemlju uvoznicu. Isti efekt imaju i carine, koje su već dijelom uvedene, a ako bi se realizirala ova stopa od 30 posto, za što se mnogi još uvijek nadaju da ipak neće, s obzirom na promjenjivost odluka koje stižu iz SAD-a, to bi praktički zakočilo razmjenu dva valutna područja.

Mogući gubici

Najviše bi carinama kojima opet prijeti američki predsjednik Donald Trump bila pogođena Njemačka (autoindustrija), ali i Francuska i Italija, koje mahom izvoze prehrambene proizvode i kojima je tržište SAD-a među ključnima. Tako je nedavno upravo predstavnik udruge talijanske industrije Emanuele Orsini rekao da izvoz EU-a u SAD već trpi zbog jačanja eura prema dolaru i zapravo može tolerirati samo nultu carinsku stopu (a kamoli će ovu od 30 posto, nap. a.).

Pravi je problem, kazao je Orsini, što trenutno, uz uteg carina, u obzir moraju uzeti i tečaj. Jeftiniji dolar, kaže, sam je po sebi svojevrsna "najviša carina", pa bi se još i uvođenjem ovolikih carina stvari otele kontroli. Gubici talijanske industrije brojili bi se u milijardama eura budu li uvedene i dodatne carine, a uz ovakva tečajna kretanja. Europska unija priprema protumjere, što znači da bi se kao odgovor uvele carine na američke proizvode, a to pak prijeti dizanjem cijena u EU-u. Analitičari HUP-a u Fokusu tjedna upozoravaju na to da "prijetnje novih carina iz SAD-a stižu unatoč pozitivnim signalima iz pregovora između EU-a i SAD-a, dodatno podržanima dogovorenim povećanjem izdataka za obranu". Carine od 30 posto trebale bi, kažu, zamijeniti recipročne carine od 10 posto na snazi posljednja tri mjeseca.

- Iako nije precizirana cijela lista proizvoda, sredinom srpnja objavljena je preliminarna verzija koja uključuje zrakoplove i njihove dijelove, automobile, alkoholna pića (vino, pivo, žestoka pića), parfeme, luksuzne artikle te prehrambene proizvode poput sira, maslinova ulja i čokolade. Dio carina mogao bi biti ciljan prema određenim članicama EU-a, ovisno o tijeku pregovora. Ti proizvodi čine oko 60 posto ukupnog izvoza EU-a u SAD, pa bi učinak mogao biti znatan - navodi se u HUP-ovim analizama, koje između ostalog zaključuju da je, "ako se carine od 30 posto zaista uvedu i ostanu na snazi, moguće da će doći do blage recesije u EU zbog smanjene vanjske potražnje, pada povjerenja, investicija i zapošljavanja".

Što se tiče tečaja, koji također sada ide u prilog američkom izvozu, on se već neko vrijeme drži na 1,16 dolara za jedan euro (bio je i na 1,18), što je razina na koju je dolar potonuo tijekom ove godine, pogotovo nakon carina i retorike koja ih prati. S obzirom na nepredvidljivost te politike i nejasne ciljeve, povjerenje u dolar je palo, pa je valuta oslabjela, unatoč činjenici da američka ekonomija relativno dobro stoji, te unatoč činjenici da Federal Reserve nije rezao ključne kamatne stope. No ispada da je sve to još i pomoglo američkim, a odmoglo europskim izvoznicima.

Pritisak na FED

Tečaj je tržišna kategorija i nitko ne želi prejudicirati. Ovisi i o potezima središnjih banaka, no, čini se, ne ključno. Europska središnja banka donedavno je naime rezala ključne stope, što je trebalo vršiti pritisak na slabljenje eura, no to se nije dogodilo. Činila je to jer je računala da je otklonila najveću opasnost - inflaciju, te želeći potaknuti rast. Unatoč tome euro je jačao. Sada prognoze analitičara idu u smjeru da će se s rezovima stati. Na skoroj sjednici očekuje se da će ECB ključne stope ostaviti na sadašnjim razinama od oko 2 posto. Slične poruke slane su i s vrha ECB-a.

S druge strane Atlantika Trump već neko vrijeme vrši pritisak na predsjednika Federal Reservea Jeromea Powella da i on počne spuštati ključne stope kako bi potaknuo rast. Powell to odbija jer se boji inflatornog pritiska zbog Trumpovih carina, i to je jasno i rekao. Zato je navukao bijes te se spekuliralo o njegovoj smjeni. No Trump je zasad izgleda ipak odustao od Powellove smjene, jer bi to samo po sebi vjerojatno povećalo rizik u očima investitora.