Zbog američkih prijetnji carinama EU otvara nove trgovačke rute
Uvoz iz Južne Amerike negativno će utjecati na hrvatsku proizvodnju mesa i šećera
Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na europsku robu čije je uvođenje američki predsjednik Donald Trump najavljivao već za 9. srpnja, a ovog je tjedna Bijela kuća ipak poručila da odgađa uvođenje do 1. kolovoza, potaknule su Europsku uniju da smanji ovisnost o američkom tržištu te da se okrene Aziji i Latinskoj Americi.
Stoga nekoliko dana prije isteka spomenutog roka koji je Trump postavio, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otvara novu stranicu u trgovinskoj politici EU-a - Unija se okreće zemljama Azije i Latinske Amerike kako bi diverzificirala trgovinske odnose i smanjila izloženost američkom protekcionizmu, navodi se u najnovijem Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.
Kao ključan korak razmatra se pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) koji obuhvaća 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK, Vijetnam), a kao prednosti pridruživanju Unije tom sporazumu ističe se ukidanje carinskih i necarinskih prepreka, lakši pristup tržištima i usklađivanje pravila pogodnih za izvoznike.
Trenutačno je jedina europska zemlja članica CPTPP-a Ujedinjeno Kraljevstvo, a Njemačka, kao vodeća ekonomija EU-a, podržava pristupanje Unije tom bloku.
Blok Mercosur
Europska komisija istodobno nastoji zaključiti dugotrajne pregovore s južnoameričkim blokom Mercosur, čime bi se otvorilo jedno od najvećih svjetskih tržišta slobodne trgovine. Sporazum predviđa pristup tržištu od gotovo 300 milijuna ljudi i ukidanje carina na 91 posto europskog izvoza u zemlje Mercosura. Štoviše, navodi se u Fokusu tjedna HUP-a, EU bi trebao kroz Mercosur bolje parirati Kini, koja također ima ambicije u Latinskoj Americi, gdje nastoji dodatno ovladati dobavnim lancima za sirovine kritične za zelenu tranziciju i modernu industriju (npr. električna vozila, vojni program).
“Sporazum bi mogao donijeti koristi Hrvatskoj kroz jači izvoz i blaže deflacijske učinke izazvane nižim uvoznim cijenama zbog ukidanja tarifa. S druge strane, sporazum bi mogao imati negativni utjecaj na poljoprivredu. Otpor sporazumu je, međutim, i dalje snažan jer Francuska, Poljska i Njemačka izražavaju zabrinutost za svoje poljoprivrednike", navodi se u Fokusu tjedna HUP-a i dodaje da Komisija razmatra donošenje dodatne deklaracije s pojačanim zaštitnim mjerama za poljoprivredu te inicira uspostavu fonda za kompenzaciju negativnih učinaka na europske proizvođače kako bi se umanjili rizici za europsku poljoprivredu.
U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine s Mercosurom može imati izravne posljedice, kažu u HUP-u, jer sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju mnogo povoljnije uvjete proizvodnje, a brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative.
“Ako velike europske poljoprivredne sile ne mogu zaštititi vlastite proizvođače, jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurirati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura", upozoravaju u HUP-u i dodaju da su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni učinci za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni, a djelomične prilike moguće su u izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost, napominju u udruzi poslodavaca.
Negativni utjecaji
“Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutarnje prepreke poput hitnih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, konsolidacijom istog te snažno potiče modernizaciju i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim utjecajima ovakvih i sličnih sporazuma", poručuju iz HUP-a i naglašavaju da Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima.
Paralelno s Mercosurom EU je postigao načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Uvode se kvote za osjetljive proizvode poput šećera, jaja, kukuruza, meda i peradi unutar kojih će Ukrajina moći izvoziti bez carina. Istodobno, Ukrajina otvara tržište za perad, svinjetinu i šećer iz EU-a. Ovim dogovorima EU jasno pokazuje kako želi smanjiti ovisnost o SAD-u i Kini te osigurati pristup strateškim sirovinama poput litija i bakra ključnima za zelenu tranziciju.
U HUP-u zaključuju da EU redefinira svoju trgovinsku strategiju u sve protekcionističkijem globalnom okruženju, a Hrvatska mora pronaći održiv model kako bi u novoj trgovinskoj stvarnosti zaštitila vlastite interese s naglaskom na poljoprivredu.
