Prvog dana srpnja na snagu su stupile makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Hrvatska narodna banka (HNB) u ožujku je donijela odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije biti veći od 90 posto. Osim toga, ročnost stambenih i nestambenih kredita potrošačima koji su osigurani nekretninom ograničuje se na trideset, a ostalih nestambenih kredita na deset godina.

Moguće su iznimke

Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i do 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja. Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji svojim obiteljskim prilikama.

Iz HNB-a napominju da je ukupan dug potrošača banci ključan za izračun DSTI-ja, koji pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka potrošač izdvaja za otplatu duga. U ukupan dug uključuju sve nepodmirene obveze potrošača bankama iz prethodno ugovorenih kredita, uključujući novi kredit koji namjerava podići, kao i sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate. Dug obuhvaća i prekoračenje po tekućem računu te kredite po kreditnim karticama, no ne uključuje mjesečnu potrošnju plaćenu karticama s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice), osim obročne otplate. Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga, kažu iz HNB-a.

Pooštravanje uvjeta kreditiranja najavljeno je u siječnju, prvotno je bilo najavljeno da će na snagu stupiti 1. travnja ove godine, no naposljetku su omogućena dodatna tri mjeseca prilagodbe na nove kriterije kreditiranja.

Iz HNB-a su istaknuli da se mjere uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Očekuje se da će mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, smanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću.

S druge strane, u HNB-u smatraju da se mjere trenutačno ne bi trebale znatnije odraziti na stambeno kreditiranje. Između ostalog, napominju i da uvođenje mjera istodobno pomaže pri ostvarivanju cilja stabilnosti cijena, jer ograničavanje kriterija kreditiranja smanjuje kreditno financiranu potrošnju i posredno utječe na usporavanje rasta cijena.

Iz središnje banke bili su upozorili na vrlo brzi rast prvenstveno gotovinskih kredita, koji se u posljednje vrijeme dodatno ubrzao. Tako je godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom, istaknuli su svojedobno iz središnje banke, naplativost tih kredita relativno se brzo pogoršava.

FREEPIK

I u segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i porast kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dužu ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produžila se s 22 na 24 godine, bili su naveli iz HNB-a.

Vrijeme od najave mjera do njihova uvođenja obilježio je snažan skok upravo stambenog kreditiranja, što se osim padu kamatnih stopa dijelom može pripisati i želji građana da izbjegnu najavljene pooštrene mjere te podignu kredit prema "labavijim" uvjetima.

Naime, prema podatcima HNB-a, u prvom kvartalu 2025. isplaćeno je oko 5300 novih stambenih kredita, 29 posto više no u isto doba lani, a povrh toga, zbog pada kamatnih stopa, znatan je i porast ponovnih sporazuma, uključujući refinanciranja kredita. Istovremeno, ukupan iznos glavnica novih kredita koje su isplaćene u tom razdoblju iznosi oko 650 milijuna eura, što je rast od oko 50 posto u odnosu prema 430 milijuna eura isplaćenih u istom razdoblju lani. Time je prosječna isplata po kreditu porasla na 123 tisuće eura, što je povećanje od 16,6 posto u odnosu prema 105,4 tisuća eura iz prvog tromjesečja 2024.

Snažan rast novoodobrenih stambenih kredita dodatno je ubrzao u travnju, u kojem je ugovoreni iznos dosegnuo 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku, podatci su središnje banke.

Banke su se uskladile

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) smatraju da je takav razvoj događaja očekivan, ponajprije zbog znatog poboljšanja uvjeta kreditiranja, odnosno pada kamatnih stopa. Naime, navode, prosječna kamatna stopa za stambene kredite odobrene u travnju iznosila je 2,91 posto, te je na godišnjoj razini zabilježen pad za 0,85 postotnih bodova.

Ističu da se s dostignutom razinom kamatnih stopa Hrvatska nalazi među zemljama s najnižim kamatnim stopama na stambene kredite u europodručju. Naime, prema podatcima Europske središnje banke (ESB) za travanj, niže prosječne kamatne stope na tu vrstu kredita imaju samo Finska, Španjolska i Malta, a hrvatske su stope usporedive s onima u Sloveniji.

Kažu i da, s obzirom na to da je referentna kamatna stopa u europodručju već znatno snižena i trenutačno bilježi jednu od najvećih razlika u odnosu prema kamatnoj stopi američkog Feda u povijesti, svako očekivanje daljnjeg snižavanja podložno je velikoj špekulaciji, odnosno riziku. Isto vrijedi za tržišne kamatne stope na kredite, posebno u svjetlu spomenute činjenice da su kamatne stope u Hrvatskoj trenutačno među najnižima u europodručju, dodaju.

Kada je riječ o mjerama HNB-a, iz HUB-a kažu da su banke već duže bile u procesu prilagodbe na njih, da su pravovremeno uskladile svoje interne procese i kriterije kreditiranja, a pojedine banke su još i ranije počele primjenjivati pojedine elemente mjera, kako bi osigurale "gladak" prijelaz i izbjegle moguće operativne teškoće.

Iz HUB-a očekuju usporavanje kreditiranja građana, u skladu i s ciljevima regulatornih mjera, no napominju da će "konačni trendovi biti uvjetovani ponašanjem tržišta".