Od petka, 27. lipnja, kreće inicijalna javna ponuda dionica osječkog Žita, a zaposlenici kompanije te mali i kvalificirani ulagatelji dionice će moći kupiti do srijede, 9. srpnja do 14 sati po cijeni od 18,5 do 22 eura. Žito od javne ponude dionica planira prikupiti od 116 do 141 milijuna eura, od čega se od 95 do 113 milijuna eura odnosi na dio koji plasmanom novoizdanih i trezorskih dionica ostaje u Društvu s namjenom financiranja većine projekata iz najavljenog investicijskog ciklusa i akvizicija. Knjiga upisa otvara se u 9 sati, a upis se može obaviti preko tri kanala - preko poslovnica Zagrebačke i Erste bake te digitalno preko Fine i aplikacije “George”.

Investicijski ciklus

Nakon završetka javne ponude novi investitori imat će minimalno 25 posto plus jednu dionicu kompanije, a za sve dionice bit će zatraženo uvrštenje na Zagrebačku burzu. Ponuda obuhvaća 6.651.920 dionica Žita, od čega su 4.371.535 novoizdane dionice, trezorskih je dionica najviše jedan milijun, a dionica za prodaju, koje su trenutno u vlasništvu postojećih dioničara kompanije, 1.280.385.

Član Uprave za financije Jozo Ljubičić napominje da su se postojeći vlasnici obvezali da svoje dionice neće prodavati u sljedećih 12 mjeseci, a Uprava se obvezala da ih neće prodavati idućih šest mjeseci.

“U iduće tri godine Žito grupa planira 125 milijuna eura za investicije i akvizicije, čime započinje novi investicijski ciklus. Investicije će biti raspoređene u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose. Tijekom proteklih devet godina Žito grupa je već realizirala više od 200 milijuna eura ulaganja, a s novim investicijama dodatno će osnažiti svoju poziciju i omogućiti daljnji održivi rast i razvoj”, rekao je Ljubičić.

Kao vodeća poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji Žito grupa ujedno je i najveći proizvođač jaja, a svako četvrto jaje u hrvatskim hladnjacima, ističu u kompaniji, upravo je iz Žita. Osim toga Žito je lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja na domaćem tržištu, a s ukupno 17.800 hektara obradivih površina jedan je od najvećih obrađivača poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj te obavlja otkup uroda s dodatnih 60.000 hektara koje obrađuje 3000 kooperanata. Zapošljava oko 1200 radnika, u prošloj je godini ostvario prihode od 335 milijuna eura, a u posljednjih devet godina u Slavoniju i Baranju uložio 200 milijuna eura.

Uprava Žito Grupe

USTUPLJENO

Predsjednik Uprave Žita Marko Pipunić poručio je da javnom ponudom dionica žele dati priliku svima da im budu partneri u daljnjem rastu i razvoju kompanije.

“Ulazimo u novu fazu Žito grupe, koja je danas vodeća slavonska i hrvatska kompanija, izvoznik, proizvođač i lider u mnogim područjima s vrlo ambicioznim planovima za daljnji rast. Žito je konkurentna i jaka kompanija na europskom nivou, industrija u kojoj radimo raste i razvija se i postaje značajnija nego ikad prije, no tu ne planiramo stati”, rekao je Pipunić dodavši da su se odlučili na model rasta tvrtke prikupljanjem svježeg kapitala, a ne kreditnim zaduživanjem, kako bi i drugi mogli “osjetiti blagodati Žita”.

“Dio obitelji”

Pritom je podsjetio da je Žito nastalo kao obiteljska tvrtka, ali da se u slučaju javne ponude dionica radi o zaštiti Žita, a ne obitelji jer im je, kaže, sve dalo Žito.

“Mi ne prodajemo udio, zovemo ulagače da postanu dio obitelji kao partneri”, poručio je Pipunić uoči javne ponude dionica Žita, kazaši da se odluka o izlasku na burzu “kuha” još od 2018. godine.

Javna ponuda dionica Žita najveća je javna ponuda jedne privatne tvrtke u Hrvatskoj i cijeloj regiji te se očekuje da bude jedna od većih tvrtki izlistana na Zagrebačkoj burzi. Naime, trenutna vrijednost Žito grupe procjenjuje se između 374 i 445 milijuna eura, a nakon provedbe inicijalne javne ponude dionica planirana će vrijednost Grupe iznositi od 469 do 558 milijuna eura. Uz to riječ je o nisko zaduženoj kompaniji, koja 66 posto prihoda ostvaruje u Hrvatskoj, a ostalo u inozemstvu (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija).

“Malo je tvrtki u našoj regiji s prihodima većima od 300 milijuna eura. Naš poslovni model teško se može iskopirati, jer imamo više cikličkih djelatnosti. No, kad se isprepleću, to dovodi do stabilnih zarada. U lošim godinama ostali poslovi pokrivaju one koje su u kolapsu”, naveo je Jozo Ljubičić.