Do 34 u hladu penje se ovih dana živa u središnjoj Slavoniji, u Đakovštini, što je na suncu čak 41 stupanj Celzijev, a kiše ni za lijek. Prema podacima dugogodišnjeg đakovačkog pratitelja vremenskih prilika Bartola Bačića, dosad je u lipnju pala samo litra oborina, a posljednja jača kiša – 11 litara, pala je još krajem svibnja, pa suša uzima danak na ratarskim i povrtlarskim kulturama. K tome, ne ohrabruju ni prognoze za nadolazeći period.

- Katastrofa, opća je ocjena povrtlara koji tvrde da ni navodnjavanje ne može (u potpunosti) pomoći povrću u ovim uvjetima bez oborina i s ekstremnim temperaturama. Povrtlarka Danijela Stanešić iz Vukosavljevice pokraj Virovitice kaže da je stanje jako loše.

Hoće li bunari izdržati

- Nema osvježenja za te kulture. Možete navodnjavati koliko hoćete kada biljka na tim temperaturama ne usvaja vodu i automatski je prinos manji. Što se tiče vanjske proizvodnje, izvan plastenika – na redu je sadnja kupusnjača i odmah razvlačimo cijevi, raspršivači za vodu rade na sve strane. Imamo i bunar, riješeno navodnjavanje za sve, no više strahujemo do kada će ovo stanje potrajati, koliko će bunari izdržati. Kako pada voda, spuštamo i pumpe. Pati sve, mahuna je doslovno izgorjela, navodnjavamo, no jednostavno nije mogla podnijeti vrućinu i šokove. Jer, prvo je dugo i jako bilo hladno, pa onda veliki skok temperatura. Trenutno smo u paprici baburi, cvijet otpada od vrućine - prenosi stanje iz plastenika i s vanjskih površina povrtlarka Danijela.

Već sada procjenjuje da će zbog svega prinos biti umanjen oko 30 posto, i to u plasteničkoj proizvodnji, dok se za vanjsku još ne zna. Cijene ove robe išle su nešto gore – Stanešić kaže do danas oko 5 posto. Ako se suša i odrazi na daljnji rast cijena, bit će to, ocjenjuje, premalo u odnosu na ono koliko su povrtlari na gubitku.

- Cijene su još uvijek preniske s obzirom na to koliko gubimo – od zaštitnih sredstava do vremenskih neprilika jer biljka, neće da u tim uvjetima povuče prihranu, za što joj treba optimalna temperatura da ju usvoji - kaže Stanešić, čija roba ima više poznatih kupaca.

slavonija...jarmina...04.09.2015. miroslav kolic - mladi poljoprivrednik iz jarmine na 34 ha proizvodi iskljucivo konzumnu jabuku; trktor i mreza za zastitu od tuce (vrijednost - 1,5 milion kn) financirani 55% iz ipard sredstava eu foto

gordan panic

Još se pamte poražavajući prizori kada su povrtlari zbog preniskih otkupnih cijena i drugih nepovoljnih uvjeta otkupljivača na polja bacali tone i tone paprike i drugog povrća, a potom ga, poput Stanešić, kao i voće, besplatno dijelili u organiziranim akcijama. Ova povrtlarka nada se da reprize takvog scenarija neće biti, nada se da se prati stanje na tržištu, kao i uvoz iz trećih zemalja.

Stanešić ima i voćarsku proizvodnju, za koju kaže da je platila ceh mrazu u ožujku i travnju.

- Naša je šljiva tada zbog mraza smrzla 90 posto, trešnja 100 posto, a breskva 70 posto - kaže Stanešić.

Dok se čeka ulazak kombajna u polja pšenice, u istočnoj Đakovštini, u semeljačkom kraju, kaže dugogodišnji ratar Mirko Miladinović iz Koritne, "kukuruzi su se usukali".

- Suncokret je niži rastom naspram prošlih godina i sad će u cvatnju, koju će ove temperature ubrzati, što nije dobro. Ništa nije dobro, a ni sljedećih 10 dana nema najave za kišu. Temperature su već jako dugi period više od 30 stupnjeva i to će negativno utjecati na kulture, one proljetne. Pričao sam s ratarom iz Otoka, koji kaže kako je stanje kultura kod nas još dobro naspram njihovih, ovisno o vrsti tla - kaže Miladinović.

Soje su, nastavlja, male, sada će cvasti, no u ovim uvjetima cvijet će abortirati, neće se oploditi. Pšenica ovo stanje dobro podnosi jer je pred skidanjem koje će ovdje, sada kada završava žetva ječma, početi idući tjedan, i do Đakovačkih vezova žetva pšenice je u ovom dijelu gotova.

Tek prvi val

- Proljetne kulture su loše, a da ne govorimo o onome što stočari siju po ljuljevima i grašcima – to neće u ovim uvjetima uspjeti. Pitanje je i što mi moramo za konzervaciju vezano za IAKS mjere. Uglavnom, na suncokret, soju, kukuruz ova suša jako će se loše odraziti jer već nema razvoja biljaka, a patit će i prinos. I, nije to još kraj, ovo je tek prvi topolotni val; kada kukuruz bude išao u metlicu, bit će katastrofa jer nema oplodnje, a čim je nema, plus visoke temperature, znači da klip neće biti popunjen zrnima. Da su barem hladnije noći i da ima rose, no nema ni toga - nije nimalo optimističan Miladinović.

Oborina nema ni u zapadnoj Slavoniji, na novogradiškom području, no tamošnji ratari zbog toga ne zdvajaju kao ratari prema istoku Slavonije. Ratar i stočar Antun Vrakić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore za regiju Istočna Hrvatska, kaže kako je tlo u Posavini, pa tako i u njegovu "ataru", u selu Siće, plavno i zemlja je ilovasta. Istina, teška je za obradu i zahtijeva veće troškove nego drugdje, no pogodna je u sušnim periodima jer tlo ima dubinsku vlagu.

- Kukuruz vuče vlagu do četiri metra. U suši puno više strada plodna zemlja u Baranji, oko Vukovara i Đakova, tu sve izgori, a kod nas su te podzemne vode i dobrodošle su u vrijeme suše. Obrada našeg tla puno je skuplja, no imamo benefit tih voda - kaže Vrakić. Na njegovu gospodarstvu u ponedjeljak se krenulo s ječmom.

- Okrećemo se repici, koja se jako otvara, pa ispada da je sve došlo u isto vrijeme, dok će žetva pšenice kod nas za 8 - 10 dana - kaže Vrakić. On i ostali ratari krajnje su nezadovoljni cijenom pšenice u nas – 150, odnosno 155 eura za tonu.

- To je žalosno. Razgovarali smo i s ministrom, no što kada je ona stvar tržišta - kaže Vrakić.

Inače, žetva pšenice, govore evidencije Bartola Bačića, 2000., 2003. i 2024. godine bila je potpuno završena prije Vezova koji su uvijek prvog "punog" vikenda u srpnju. "Tako su tih godina i kombajneri mogli na Vezove", kaže taj Đakovčanin.

Istovremeno, Vrakić ne krije zadovoljstvo cijenom za uljanu repicu od 455 eura za tonu.

- Tražena je i cijena joj je objektivna - kaže Vrakić o toj uljarici.

Posljednja kiša, mjerena u desecima litara, u središnjoj Slavoniji bila je početkom svibnja, kada su u tri dana pale 52 litre, s tim da je mjesečni prosjek 65,11 litara. Od početka godine do sada tu je ukupno pala 341 litra oborina, što je u odnosu na polugodišnji prosjek manje za 50 litara.