Proizvodnja hrane treba postati nacionalni strateški prioritet, a samodostatnost u pokrivanju potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima postaje pitanje nacionalne sigurnosti, pa treba snažno povećati investicije u kapacitete, tehnologije i inovacije, rekao je u utorak potpredsjednik HGK-a Dragan Kovačević.

“U kontekstu geopolitičkih prijetnji, nestabilnosti i carinskih ratova Hrvatska mora pozicionirati proizvodnju hrane kao nacionalno-strateški prioritet. Sigurnost hrane, ponajprije samodostatnost u pokrivanju vlastitih potreba za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima, postaje pitanje nacionalne sigurnosti", rekao je Kovačević na otvaranju 18. konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji.

Nastavio je da sada, kada su na stolu treće izmjene strateškog plana zajedničke prehrambene politike, u tom planu treba snažno povećati sredstva za investicije, tj. kako uz sredstva iz fondova EU-a treba pojačati nacionalna sredstva, bar na 100 milijuna eura godišnje i usmjeriti u investicije, povećanje kapaciteta, tehnologije i inovacije.

GOJKO MITIĆ

Očekuju zaokret u politici potpora, koje moraju biti regionalizirane i fokusirane na proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni, jer se, kako je rekao, stvara osjećaj da se potiče sve, a zapravo se gubi fokus.

Ocijenio je da američke carinske prijetnje neće imati snažniji utjecaj na hrvatski izvoz, da u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda SAD sudjeluje u izvozu s 0,8 posto, ali da bi moglo biti šteta za partnere u EU-u, proizvođače alkoholnih pića, vina, maslinova ulja, sira i konditore. Ako ti proizvodi preplave europsko tržište, mogao bi nastati dodatni pritisak na hrvatsku proizvodnju i izvoz. No dodao je da je s obzirom na najnovija događanja moguće odustajanje od visokih carina.

Kovačević je rekao da trendovi u hrvatskoj proizvodnji hrane i dalje nisu dobri - izvoz je lani povećan za više od 8 posto, izvoz je stagnirao, imali smo rekordni vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 2,4 milijarde eura, a u odnosu prema 2023., u 2024. pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 67 na 61 posto.

Gotovo 97 posto vanjskotrgovinskog suficita čini izvoz žitarica i uljarica, a uvozimo velike količine mlijeka, mesa, povrća, voća, proizvoda na bazi brašna i škroba, visoko finalizirane proizvode, s najvećom dodanom vrijednosti. Dodao je kako velika uvozna ovisnost snažno generira inflaciju, koja je u prvom tromjesečju bila oko 4,4 posto, najveću kada je u pitanju inflaciji cijena hrane na razini EU-a.

Kovačević je rekao da snažni gospodarski rast u Hrvatskoj generiraju osobna i turistička potrošnja i investicije iz EU-ovih fondova, a to dugoročno nije održivo, pa moramo jačati prerađivačku industriju i izvoz. Spomenuo je pritom da izvozimo oko 50 posto pšenice, a uvozimo goleme količine mlinsko-pekarskih proizvoda.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević smatra da prije turističke sezone neće biti divljanja cijena.